Vašington lagao javnost o Vijetnamu

NjUJORK - "Papiri Pentagona", povjerljiva analiza koja je svojevremeno pokazala koliko je američka vlada obmanjivala javnost o Vijetnamskom ratu, od juče je i zvanično postala dostupna javnosti, tačno 40 godina pošto je "Njujork tajms" počeo da objavljuje njene dijelove.

Taj dokument na 7.000 stranica, nazvan "Papiri Pentagona", koji su objavili Nacionalna arhiva i tri predsjedničke biblioteke, sada se smatra pretkom veb-sajta "Vikiliks", koji objavljivanjem klasifikovanih dokumenata zadaje glavobolju današnjoj američkoj administraciji, ali i vladama drugih država.

Senzacionalno kršenje tajnosti vladinih podataka iz 1971. godine, što su poslije "Njujork tajmsa" učinili i drugi američki listovi, uzdrmalo je administraciju predsjednika Ričarda Niksona i pokrenulo spor pred Vrhovnim sudom, koji je doveo do odluke koja je unaprijedila slobodu štampe u SAD.

"Papire Pentagona" su, pred kraj mandata predsjednika Lindona Džonsona, pripremili Ministarstvo odbrane i spoljnopolitički analitičari privatnih kompanija. Dokumenta su i procurila od jednog od njih - Danijela Elsberga.

Izvještaj je pokazao kako je nekoliko administracija, kako demokrata Džona Kenedija i Džonsona tako i republikanca Niksona, svojom politikom dovelo do eskalacije sukoba u Vijetnamu, obmanjujući Kongres, javnost i savezničke države. U javnosti je već, u raznim prilikama, objavljen najveći dio tog izvještaja.

Sam Elsberg proveo je noći fotokopirajući dokumenta, koja je predao štampi. Sada kaže da je vrijednost njihovog objavljivanja u tome što će konačno biti u cjelini dostupna sljedećim generacijama. On je i dalje ubijeđen da efekat "Papira Pentagona" ne bi bio toliki da predsjednik Nikson nije pokušavao da osujeti njihovo objavljivanje.

Kada je izvještaj objavljen, Niksonu je odgovaralo da se dio tadašnjeg antiratnog raspoloženja okrene i prema njegovim prethodnicima. On je, međutim, Elsberga nazvao izdajnikom i strahovao da će, ako takvi liberali ne budu primjerno kažnjeni, slična otkrića podriti i njegovu administraciju.

Smatra se da je to uvjerenje o zavjeri, protiv koje se treba boriti svim sredstvima, na kraju odvelo Niksona na put koji se završio skandalom "Votergejt", započet u septembru iste godine.

Administracija je tražila sudsku zabranu objavljivanja dokumenata, ali je Vrhovni sud tada stao u odbranu prvog amandmana američkog ustava, koji garantuje slobodu govora.

Kasniji pokušaj vlade da sudi Elsbergu za špijunažu bio je podjednako neuspješan, jer su dokazi protiv njega bili pribavljeni nelegalno.

Elsberg je radio za korporaciju "Rand" i bio je štićenik tadašnjeg predsjednikovog savjetnika Henrija Kisindžera.

Sada kaže da je trebalo da "Papire Pentagona" i ranije doturi štampi, a ne kada su već bombe počele da padaju na Vijetnam.

Njegova poruka budućim naraštajima takozvanih zviždača je da ne ponove njegovu grešku.

Brani Asanža

Elsberg je prošle godine stao u odbranu osnivača veb-sajta "Vikiliks" Džulijana Asanža, a takođe odao priznanje vojniku Bredliju Meningu, osumnjičenom da je "Vikiliksu" predao veliki broj klasifikovanih dokumenata, koje je taj veb-sajt objavio ove godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.