UŽIVO Sukob u Ukrajini: Pripadnici "Azova" pokušavaju izaći iz Marijupolja preobučeni u civilnu odjeću

GS/AGENCIJE Galerija
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Ilustracija

MOSKVA, KIJEV - Specijalna vojna operacija Rusije u Ukrajini ušla je u 44. dan. Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasaće danas o zahtjevu zapadnih zemalja da Rusija bude isključena iz Savjeta za ljudska prava UN (UNHRC). Potrebna je dvotrećinska većina za suspenziju Rusije, a uzdržani glasovi se ne računaju. Rusija je upozorila članice UN da će glas "za" ili uzdržanost biti u Moskvi viđen kao neprijateljski gest sa posljedicama na bilateralne veze, prema bilješci koju je video Rojters. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da „demokratski svijet mora odbaciti rusku naftu i dodao da oklijevanje oko dogovora o embargu na rusku nasfu Ukrajince košta života“.

22.42 - Kanada namjerava da ponudi Ukrajini kredit u visini od oko 800 miliona dolara preko Međunarodnog monetarnog fonda.

Kako je još saopštila vlada zemlje, Kanada namjerava da Ukrajini dodijeli dodatnu vojnu pomoć u vrijednosti od oko 400 miliona dolara.

22.02 - Rusija je visokopreciznim raketama vazdušnog baziranja izvela napad na koncentrisanu ukrajinsku vojnu tehniku na željezničkoj stanici Novgorod-Volinski u Žitomirskoj oblasti, saopštio je portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.

“U napadu su uništene rezerve namijenjene za prebacivanje grupe ukrajinskih trupa u Donbas”, precizirao je Konašenkov.

Operativno-taktička avijacija Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije pogodila je 42 vojna objekta Ukrajine, uključujući komandno mjesto, dva poljska skladišta municije i dva višecjevna raketna sistema, kao i 12 uporišta i područja koncentrisanje ukrajinske vojne tehnike”, rekao je on.

21.37 - Evropska unija namjerava da poveća sredstva za pomoć ukrajinskim Oružanim snagama za još 500 miliona evra, izjavio je šef Evropskog savjeta Šarl Mišel.

“Nakon brzog odobrenja, pomoć EU za finansiranje vojne opreme koja je već dostavljena Ukrajini iznosiće 1,5 milijardi evra”, rekao je Mišel.

21.12 - Ukrajinske trupe su za 45 minuta izvele četiri napada na Zajcevo (južno) i Gorlovku u Donjeckoj Narodnoj Republici, ispalivši 21 minu kalibra 120 mm i 13 granata iz protivtenkovskog bacača granata, saopštilo je predstavništvo DNR u Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju prekida vatre.

20.40 - Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je Rusija pretrpila značajne gubitke u Ukrajini.Opširnije na linku.

20.21 - Na teritoriji ukrajinskog grada Izjuma, koji je pod kontrolom ruskih snaga, pronađeni su američki prenosivi protivvazdušni raketni sistemi „Stinger", saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Ove sisteme, kao i oružje ukrajinske proizvodnje, zaplijenile su ruske jedinice na teritoriji Fabrike alata u Izjumu, navodi se u saopštenju Ministarstva.

"Vazdušne mobilne snage i pripadnici nacističkih bataljona Ukrajine pretvorili su fabriku u utvrđeni rejon i tu držali odbranu. Prije nekoliko dana su ruske jedinice protjerale neprijatelja sa ovih utvrđenih područja", ističe Ministarstvo odbrane.

19.36 - Pripadnici nacističkog puka „Azov" pokušavaju da izađu iz Marijupolja preobučeni u civilnu odeću, njih privode tokom provera na izlazima iz grada, izjavio je za Sputnjik pripadnik Narodne milicije DNR.

"Nailaze prerušeni, pokušavaju da neprimećeno prođu kroz kontrolne punktove. Bacaju oružje – zašto da rizikuju. Maskiraju ruke (sa tragovima dugog rukovanja oružjem) i skrivaju tetovaže (sa nacističkom tematikom). Ali mi na kontrolinim punktovima ne stojimo bespotrebno. Svlačimo ih, proveravamo, predajemo u komandu. I dalje se oni bave njima", rekao je borac.

19.18 - Vojnici DNR ubili su danas 54 ukrajinskih nacionalista i uništili devet vatrenih tačaka, uključujući tri minobacačke posade, dva oklopna vozila i jedan kamion, navodi se u saopštenju Narodne milicije DNR.

Takođe se navodi da su tokom proteklog dana poginula četiri pripadnika DNR, a 26 je ranjeno.

Ukrajinske trupe su tokom dana ispalile više od 200 granata i mina na teritoriju DNR.

18.59 Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da Vašington neće dozvoliti da bilo šta stane na put da Ukrajini pošalje oružje koje joj je potrebno u borbi protiv Rusije.

On je rekao da SAD razmatraju koje novo oružje mogu da pošalju Ukrajini, preneo je Rojters.

Blinken je kazao da SAD održavaju i jačaju pritisak na Rusiju, upozorivši da postoje verodostojniji izveštaji o mučenju, silovanjima i ubistvima koje su počinile ruske snage u Ukrajini.

18.44 - Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da je zabranilo ulaz u zemlju za 228 zvaničnika Australije, uključujući i premijera Skota Morisona, kao odgovor na sankcije Kanbere, prenio je Rojters.

Na spisku zvaničnika kojima je zabranjen ulaz u Rusiju nalaze se i članovi vlade i australijski poslanici.

18.23 - Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je suspenziju Rusije iz Savjeta UN za ljudska prava. Opširnije na linku.

17.48 - Crna Gora protjerala još četvoro ruskih diplomata

Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore saopštilo je da je još četvoro diplomata Ambasade Ruske Federacije u toj zemlji proglasilo personama non grata.

"Formalna nota o ovoj odluci, u kojoj je naveden rok od sedam dana o napuštanju teritorije naše države, uručena je danas ruskom ambasadoru", ističu u saopštenju.

17:16 -  Rusija:Ukrajinski napad na Belgorod izvršen raketom Točka-U

Ruski istražni komitet utvrdio je da je eksploziju u skladištu municije u blizini Belgoroda na jugu Rusije 29. marta, izazvala raketa "točka-u" ispaljena iz Ukrajine, pri čemu je povređeno osam ruskih državljana i uništeno skladište, saopšteno je iz pres službe komiteta za Tas.

"Preliminarno je utvrđeno da je oko 20 časova 29. marta 2022. ukrajinska vojska ispalila taktički raketni sistem "točka-u", sa teritorije Harkovske oblasti prema Belgorodskoj oblasti, kako bi izvršila najmanje tri lansiranja raketa zabranjenih međunarodnim konvencijama", navodi se u saopštenju pres službe.

16.44 -  Evropski parlament traži embargo na sve ruske energente

Evropski parlament (EP) usvojio je danas rezoluciju kojom se traže dodatne kaznene mjere protiv Rusije, uključujući „hitno uvođenje potpunog embarga na uvoz ruske nafte, uglja, nuklearnog goriva i gasa".

Rezolucija je usvojena sa 513 glasova "za", 22 "protiv" i 19 uzdržanih, objavljeno je na veb sajtu Evropskog parlamenta.


16.14 -  Stoltenberg: Članice NATO-a se usaglasile da ojačaju podršku i obezbijede oružje Ukrajini

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da su se članice NATO-a usaglasile da ojačaju podršku i da obezbijede širok spektar oružja Ukrajini. 

Stoltenberg je nakom sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a rekao da su se usaglasili da učine više kako bi pomogli partnerima da se brane, uključujući i Gruziju i Bosnu i Hercegovinu, prenio je Rojters.


16.10 - Peskov: Putin sa Savjetom bezbjednosti Ruske Federacije o vojnoj operaciji

Tokom sastanka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina sa Savjetom bezbjednosti Ruske Federacije, razgovaralo se o potrebi aktivnog suprotstavljanja ukrajinskoj informacionoj sabotaži, kao što je to u gradu Buča, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Izvestija.

"Učesnici sastanka razgovarali su o toku specijalne vojne operacije, kao io pregovorima ruske i ukrajinske delegacije", dodao je Peskov.


15.26 - Iz Marijupolja je u DNR evakuisano još 289 osoba, među kojima 56 dece, saopštio je štab teritoraijalne odbrane Republike.

15.05 - Moskva: Lansiran vojni satelit Kosmos-2554

Vojni satelit Kosmos-2554 lansiran je prema predviđenom vremenskom rasporedu u orbitu sa kosmodroma Pleseck, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

Satelit Kosmos-2554 lansirao je borbeni tim Vazdušno-kosmičkih snaga, a svemirske trupe su isporučene u ciljnu orbitu prema predviđenom vremenskom rasporedu i stavljene pod kontrolu Glavnog ispitnog svemirskog centra Vazdušno-kosmičkih snaga „Titov“, prenosi TAS S

14.37 -  Stoltenberg: NATO o pomoći Ukrajini i drugim partnerima

U Briselu se danas održava sjednica ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO-a, a generalni sekretar Jens Stoltenberg najavio je da će ovi razgovori obuhvatiti dalju podršku "hrabrim Ukrajincima koji brane svoju zemlju" i "drugim partnerima koji su u opasnosti od ruske agresije".

Stoltenberg je rekao da je ruska invazija, pokrenuta prije šest nedjelja, „duboko promijenila bezbjednosno okruženje u Evropi“ i da će se na sastanku razgovarati i o „dugoročnom prilagođavanju“, novonastalim uslovima, prenosi BBC.

Sjednici NATO-a prisustvuje i ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba, koji je ranije rekao da želi da razgovara samo o jednoj stvari.

„Oružje, oružje, oružje“, naglasio je ukrajinski ministar.


14.14 -  Lavrov: Prijedlozi Kijeva odstupaju od ranijih dogovora

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je Kijev Moskvi predstavio nacrt mirovnog sporazuma koji sadrži "neprihvatljive elemente", ali da će Rusija ipak nastaviti razgovore i vršiti pritisak da obezbijedi sopstvene zahtjeve. Ruski ministar je rekao da bi Ukrajina mogla da postavi dodatne uslove u razgovorima i da Moskva smatra da bi to bilo neprihvatljivo, prenosi TAS S.

„Vjerovatno će Ukrajina u sljedećoj fazi tražiti povlačenje trupa i gomilati nove preliminarne uslove. Ovakav plan je razumljiv, ali je neprihvatljiv", naveo je Lavrov.

On je saopštio da je Kijev 6. aprila predstavio svoje nacrte sporazuma, koji predstavljaju odstupanje od predloga koji su iznijeti na sastanku delegacija u Istanbulu 29. marta.

„Ukrajina je juče pregovaračkoj grupi predstavila svoje nacrte sporazuma koji označavaju jasno odstupanje od najvažnijih prijedloga koji su zabilježeni na sastanku u Istanbulu 29. marta, u dokumentu koji je potpisao šef ukrajinske delegacije David Arahamija“, istakao je šef ruske diplomatije, navodi TAS S.


14.03 -  Moskva: Do sada protiv Rusije uvedeno više od 6.000 sankcija

Do sada je protiv Rusije uvedeno ukupno više od 6.000 sankcija, izjavio je danas ruski premijer Mihail Mišustin.
Mišustin je, podnoseći ruskoj Dumi izveštaj o radu vlade, naveo da su sankcije koje su uslijedile ove godine neviđenih razmjera i da je Rusiji uvedeno više ograničenja, nego bilo kojoj drugoj zemlji u istoriji, prenosi Sputnjik.


13.56 -  Lukašenko: Bjelorusija izvela specijalnu operaciju u Ukrajini

 Bjelorusija je izvela specijalnu operaciju za oslobađanje bjeloruskih građana u Ukrajini, saopštio je danas bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

„Došlo je do toga da su nitkovi počeli da hvataju naše ljude, prije svega vozače automobila koji su se tamo našli", rekao je Lukašenko. Prema njegovim riječima, Ukrajina je zaplijenila hiljadu i po bjeloruskoh vagona, automobile i oko stotinu muškaraca koji su vozili te kamione.

"Upozoravao sam Ukrajince da ćemo biti primorani da izvedemo operaciju oslobađanja ovih ljudi. Izveli smo specijalnu operaciju i oslobodili sve naše ljude“, rekao je Lukašenko, prenosi Sputnjik.


13.18 -  Zelenski poručio da je Ukrajini potrebno još oružja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je danas u obraćanju grčkom parlamentu da su njegovoj zemlji potrebni protivvazdušni odbrambeni sistemi, artiljerijski sistemi, municija i oklopna vozila kako bi spriječili ruske napade.

"Što proje Ukrajina dobije ovu pomoć, više života možemo da spasemo u Ukrajini," rekao je Zelenski, prenosi agencija AP.


13.04 -  Džonson: U Ukrajini sistematski pokolj nevinih ljudi

Britanski premijer Boris Džonson nazvao je danas navodne napade ruskih oružanih snaga na civile u Ukrajini "sistematskim pokoljem nevinih ljudi".

„Mislim da ljudi koji posmatraju šta se dešava u Ukrajini mogu da primijete da je ovo neka vrsta sistematskog pokolja nevinih ljudi“, izjavio je Džonson, prenosi Rojters.

Premijer Velike Britanije ocenio je juče da navodni prizori vezanih tijela ubijenih civila iz neposredne blizine na ulicama ukrajinskog grada Buča "nisu daleko od genocida".

"Bojim se da ovo što vidite da se dešava u Buči, odnosno otkrića onoga što je predsednik Rusije Vladimir Putin uradio u Ukrajini, nisu daleko od genocida. Ne čudi me što ljudi reaguju na način na koji reaguju", kazao je Džonson.


12.21 -  Zelenski pozvao Zapad da "privede Rusiju pravdi"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas Zapad da "privede Rusiju pravdi", rekavši da su akcije Moskve usmjerene ne samo protiv Ukrajine, već i protiv Evrope.

"Jednom za svagda možemo da naučimo Rusiju i sve druge potencijalne agresore da oni koji izaberu rat uvijek gube. Oni koji ucjenjuju Evropu ekonomskom i energetskom krizom uvijek gube," poručio je Zelenski u obraćanju grčkim poslanicima, prenosi agencija Rojters.

Ponovio je pozive "demokratskom svijetu" da odbace rusku naftu i potpuno blokiraju ruske banke iz međunarodnog finansijskog sistema.


12.09- Kremlj: Američko snabdijevanje Ukrajine oružjem ne doprinosi pregovorima

- Američko snabdijevanje Ukrajine oružjem ne doprinosi uspješnosti pregovora Moskve i Kijeva, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitri Peskov, komentarišući prijedlog zakona u SAD o slanju oružja Ukrajini, prema programu o zajmu.

"Ubacivanje oružja u Ukrajinu neće doprinijeti uspjehu rusko-ukrajinskih pregovora. Više je vjerovatno da će to imati negativan efekat", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenio je TASS.

Iz Kremlja su dodali da će donijeti odluku o tome da li će ruski predsjednik Vladimir Putin učestvovati na Samitu G20 ove godine u Indoneziji na osnovu toga kako se situacija bude razvijala, navodi Rojters.


11.35 - Ukrajina: Ruski vazdušni napadi fokusirani na istok

Ruski vazdušni napadi sada su fokusirani uglavnom na područja istočne Ukrajine i ruske snage pokušavaju da opkole ukrajinske trupe u toj oblasti, izjavio je danas savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Oleksij Arestovič.

Arestovič je rekao da opkoljeni lučki grad Mariupolj odolijeva napadima i da vjeruje da će biti uzaludni ruski napori da opkole ukrajinske snage na istoku, prenosi Rojters.


11.09 - Lukašenko:Nove mogućnosti za Rusiju i Bjelorusiju usred sankcija

 Zapadne sankcije otvaraju nove mogućnosti pred Bjelorusijom i Rusijom, poručio je danas bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na sastanku Savjeta bezbednosti.

"Tačno je da se pred našim zemljama otvaraju nove mogućnosti. Zapadne kompanije su oslobodile velika tržišna udubljenja u Bjelorusiji i Rusiji, koje sada treba da popunimo. Pitanje je šta nas je ranije spriječilo da to uradimo, da li su to lobisti, konkurencija ili korupcija?," zapitao se beloruski predsjednik, prenijela je agencija Belta.


10.40 - Zaharova: Kina može da vidi prijetnje koje dolaze sa Zapada

Kina može da vidi prijetnje koje dolaze sa Zapada, rekla je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova u programu "Solovjov uživo".

"Kina shvata vrlo dobro šta se dešava. Peking razume prijetnje koje dolaze kineskom narodu od alijansi", ocijenila je ona, dodavši da ujedinjenje Kine i Tajvana nije u interesu SAD, prenio je TASS.


10.38 -  EU potpuno prekida uvoz ruskog uglja od sredine avgusta

Izaslanici Evropske unije trebalo bi danas da odobre zabranu uvoza ruskog uglja koja će u potpunosti stupiti na snagu od sredine avgusta, mjesec dana kasnije nego što je prvobitno predloženo, nakon pritiska Njemačke da se primjena te mjere odloži, izvještava Rojters pozivajući na upućen izvor iz EU.

Postepeno ukidanje uvoza ruskog uglja je okosnica u petom paketu sankcija EU protiv Rusiji, koji je Evropska komisija predložila ove nedjelje, kao odgovor na zločine u ukrajinskom gradu Buča.

To će, kada bude odobreno, biti prva zabrana EU bilo kakvog uvoza energije iz Rusije od početka ruske „specijalne operacije“ u Ukrajini 24. februara.

Nafta i gas, koji imaju znatno veći udio u evropskom uvozu ruskih energenata, ostaju netaknuti.



10.25 -  Zaharova:Svi koji su protjerali nase diplomate, dobiće odgovor

 Države koje su protjerale ruske diplomate dobiće jak odgovor od Moskve, izjavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova u programu "Solovjov uživo".

"Dobiće oštru reakciju koja će biti nama od koristi", naglasila je ona, prenosi TAS S.

Zaharova je dodala da vjeruje da zapadne zemlje, koje su protjerale diplomate, najvjerovatnije neće ugasiti ruske ambasade.

"Jasno im je da bi u tom slučaju vidjeli i njihove ambasade u Rusiji bile zatvorena", dodala je ona.


9.45 - Rusija:Četiri skladišta goriva uništena u Nikolajevu, Harkovu..

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su njihove rakete tokom noći uništile četiri skladišta goriva u ukrajinskim gradovima Nikolajev, Harkov, Zaporožje i Čugujev.

Kako se navodi u saopštenju ministarstva, te objekte je koristila Ukrajina za snabdevanje svojih trupa u blizini gradova Nikolajeva i Harkova i u regionu Donbasa na krajnjem jugoistoku, prenosi agencija Rojters.

9.40 - DNR: Ukrajinska vojska zapalila brod mornarice

Ukrajinska vojska zapalila je komandni brod ukrajinske mornarice Donbas u luci Marijupolj, što bi moglo da predstavlja dio kampanje diskreditacije ruskih oružanih snaga, saopštila je danas na Telegramu Narodna milicija samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR).

"Prema našim informacijama, ukrajinski nacionalisti nastavljaju sa namernim pokušajima da unište brodove u luci Marijupolj. Nakon što su zapalili turski brod ''Azburg'' pod dominikanskom zastavom, ukrajinski militanti su krenuli da organizuju još jednu provokaciju. Pametni momci iz ukrajinskog 83. informativno-psihološkog operativnog centra i nacionalisti Azova zapalili su komandni brod Donbasa," navodi se u saopštenju Narodne milicije, prenosi agencija TAS S.

Ne isključuju da će, kako kažu, "ukrajinski i strani mediji uskoro početi da šire video snimke na kojima se vide mrtvi članovi posade kako bi diskreditovali ruske trupe".

Zamjenik šefa Narodne milicije DNR Eduard Basurin je 5. aprila objavio da u blizini Marijupolja gori turski brod "Azburg", koji plovi pod dominikanskom zastavom, što je možda provokacija ukrajinskih nacionalista koji i dalje kontrolišu luku, podsjeća ruska agencija.

Foto: TASS
9.30 - Basurin: Završene glavne borbe u centralnom dijelu Marijupolja

Glavne borbe u centralnom dijelu Marijupolja su završene, saopštio je predstavnik takozvane Narodne milicije samoproglašene Donjecke Narodne Republike Eduard Basurin.

"Može se reći da su glavne borbe u centralnom dijelu grada završene“, rekao je Basurin televiziji "Rusija 24", a prenosi Sputnjik.

Kako je naveo, borbe se sada vode u luci i na teritoriji fabrike "Azovstalj".

Basurin je rekao da je 60 odsto teritorije DNR oslobođeno

Oko 3.000 ukrajinskih vojnika se nalazi u Marijupolju.

Ranije je objavljeno da je lider DNR Denis Pušilin imenovao je Konstantina Ivaščenka za šefa administracije Mariupolja.


9.25 - Ukrajina: Evakuacija civila kroz 10 humanitarnih koridora

Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk izjavila je da se nada da će ta zemlja danas moći da evakuiše civile kroz 10 humanitarnih koridora.

Dodala je da će stanovnici koji pokušavaju da napuste grad Marijupolj morati da koriste sopstvena vozila, prenosi agencija Rojters.

 

9.23 - Kuleba u sjedištu NATO: Dajte nam oružje, oružje i oružje

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba boravi danas u Briselu na sastanku NATO, gdje je zatražio od Alijanse da dostavi Ukrajini još oružja.

-Moj dnevni red je vrlo jednostavan. Sadrži tri stavke: oružje, oružje i oružje - naveo je Kuleba, prenio je sajt NATO.

On je takođe zatražio još aviona, protivvazdušnih sistema, projektila i vojnih vozila od NATO saveznika, prenio je Rojters.

-Smatram da nudimo fer dogovor. Vi nama dajte oružje, mi ćemo da žrtvujemo živote i rat će ostati samo na tlu Ukrajine - kazao je Kuleba.

On je pozvao Njemačku da ubrza isporuku oružja Ukrajini, jer, kako kaže, procedura u Berlinu traje isuviše dugo.

Ukrajina će nastaviti da zahtijeva od Zapada embargo na rusku naftu i gas nakon napada na tu zemlju.

-Nastavićemo da insistiramo na potpunom naftnom i gasnom embargu - kazao je Kuleba u prisustvu generalnog sekretara Severnoatlanske alijanse Jensa Stoltenberga.

 

9.22 -Zaharova: Ruske ambasade se neće zatvarati

Zemlje koje su protjerale ruske diplomate neće zatvarati ambasade Rusije, jer će u suprotnom vidjeti katanac na svojim ambasadama, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

-Oni neće stavljati katanac, jer će onda vidjeti katanac na svojim ambasadama - rekla je Zaharova.

Prema njenim riječima, zemlje koje su protjerale ruske diplomate dobiće odgovor, koji će biti težak i u korist Rusije, javio je „Sputnjik“.

 

9.10 - Austrija odlučila da protjera četiri ruska diplomata

Ministarstvo spoljnih poslova Austrije odlučilo je da slijedi više evropskih zemalja i protjera četiri ruska diplomata.

U pitanju su tri diplomate u ambasadi Rusije u Beču i jedan iz generalnog konzulata u Salcburgu, koji će morati da napuste Austriju najkasnije do 12.aprila.

Ministarstvo ističe da je protjerivanje četiri diplomata u saglasnosti sa Bečkom konvencijom i tvrdi da su  te diplomate prekršile Bečku konvenciju, što znači da su se bavili špijuniranjem.

 

9.17- Stoltenberg: Obezbijediti još oružja za Ukrajinu

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je članice Alijanse da obezbijede još oružja za Ukrajinu, i to ne samo odbrambeno protivtenkovsko i protivavionsko naoružanje.

-Pozvao sam saveznike da pruže dodatnu podršku brojnim različitim vrstama sistema lakog, ali i težeg naoružanja - rekao je Stoltenberg u Briselu, gdje se danas sastaju ministri odbrane NATO.

On je istakao da oružje Ukrajini isporučuju članice NATO, a ne Alijansa kao organizacija, te da bi saveznici mogli da učine više za Kijev.

Stoltenberg je ocijenio da Ukrajina „vodi odbrambeni rat“, te da razlika u defanzivnom i ofanzivnom oružju „zapravo nema stvarno značenje“, javio je AP.

Generalni sekretar napomenuo je da je važno i to da NATO ne bude uvučen u širi sukob sa Rusijom.

-NATO ne šalje vojsku da bude na terenu. Imamo i tu odgovornost da spriječimo da se sukobi prošire dalje od Ukrajine i postanu još smrtonosniji, opasniji i destruktivniji - naglasio je Stoltenberg.

8.30 – Australija uvela sankcije za 67 ruskih državljana

Australija je uvela sankcije za 67 državljana Rusije zbog ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, izjavila je australijski ministar spoljnih poslova Maris Pejn.

Ona je po dolasku u sjedište NATO u Briselu rekla novinarima da su uvedene dodatne sankcije za 67 uglednih građana i oligarha bliskih predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, javio je Rojters.

Prema njenim riječima, sankcionisana lica omogućavala su i podržavala Putinove postupke, koje je Pejnova nazvala „nečuvenim“.

 

8.25 - Lider samoproglašene DNR imenovao šefa administracije u Mariupolju

Lider samoproglašene Donjecke narodne republike (DNR) Denis Pušilin imenovao je Konstantina Ivaščenka za šefa administracije ukrajinskog grada Mariupolja, saopštio je štab teritorijalne odbrane republike.

-Imenovan je Konstantin Vladimirovič Ivaščenko za šefa administracije grada Mariupolja - navodi se u tekstu dokumenta, objavila je RIA Novosti.

Ivaščenko je bio član gradskog vijeća iz stranke Opoziciona platforma - za život.

8.17 - Borelj: Uskoro dogovor EU o petom paketu sankcija Rusiji

Evropska unija mogla bi danas ili sutra da se dogovori o petom paketu sankcija Rusiji, koji bi podrazumijevao zabranu uvoza uglja, najavio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj.

-Možda danas popodne, ili najkasnije sutra - rekao je Borelj novinarima po dolasku na sastanak NATO, prenosi Rojters.

 

8.15 – Samoproglašena LNR saopštila da ih je ukrajinska vojska za 24 sata granatirala šest puta

Ukrajinska vojska granatirala je šest puta, u protekla 24 sata, teritoriju samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR), saopšteno je iz misije LNR pri Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju prekida vatre.

Kako se precizira, zabilježeno je šest napada ukrajinskih oružanih snaga na naselja Donjeck i Kalinovo.

 

U saopštenju se dodaje da su u „neprijateljskim napadima“ učestvovali višecjevni bacač raketa BM-21 Grad, artiljerija i minobacači.

8.00 -Gradonačelnik Mariupolja: Ubijeno više od 5.000 civila

Više od 5.000 civila, među kojima je 210 djece, stradalo je u Mariupolju od početka ruske invazije na Ukrajinu, tvrdi gradonačelnik tog lučkog grada Vadim Bojčenko.

Bojčenko je rekao da su ruske snage bombardovale bolnice, a da je u jednoj od njih 50 ljudi izgorjelo, prenosi Gardijan.

On je naveo i da je više od 90 odsto gradske infrastrukture uništeno u bombardovanju ruskih snaga.

 

7.38 - Ruski ambasador: Sankcije SAD su napad na državljane Rusije

Sankcije koje su uvele SAD ruskim bankama - Sberbanci i Alfa-banci, predstavljaju direktan napad na državljane Rusije, a Vašington nanosi štetu globalnoj ekonomiji, izjavio je ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov.

-Konstantne sankcije administracije pokazuju prave aspiracije SAD. Primjer su kaznene mjere ka Sberbanci i Alfa-banci, gdje većina Rusa drži ušteđevinu. Ovo je direktan napad na ruski narod, na obične građane - rekao je on, prenosi TASS.

 

7.35 -Kanada poziva ruskog ambasadora na razgovor

Kanada će pozvati na razgovor ruskog ambasadora Olega Stepanova zbog navodnih ubistava civila u kijevskim predgrađima Buča i Irpinj, saopštila je kanadska ministarka spoljnih poslova Melani Džoli.

-Postoji nivo nehumanosti u onome što smo vidjeli u Buči - rekla je Džoli novinarima u sjedištu NATO u Briselu, gdje se ministri država članica sastaju kako bi razgovarali o sankcijama Rusiji, prenosi BBC.

Džoli je rekla da je dala instrukcije svom zamjeniku da se pobrine da se ruskom ambasadoru predstave fotografije onoga što se dogodilo u Buči i Irpinju.

 

7.10 - Pentagon procjenjuje da Ukrajina može dobiti rat protiv Rusije

Pentagon je iznio procjenu da Ukrajina može dobiti rat protiv Rusije, i pored toga što američki zvaničnici govore o riziku od produžeog konflikta, javlja Rojters.

-Naravno da oni mogu da pobijede - kazao je portparol Pentagona Džon Kirbi.

 

7.05  - Zatvara se prihvatni centar za izbjeglice u Poljskoj

Glavni prihvatni centar za ukrajinske izbjeglice u Varšavi biće zatvoren sutra jer je za manje ljudi potrebna takva vrsta pomoći, rekao je načelnik centralne regije Mazovija.

Od početka ruskog napada na Ukrajinu 24. februara iz zemlje je izbjeglo četiri miliona ljudi, dok je ukupan broj raseljenih veći od deset miliona, prema podacima agencije UN za izbjeglice.

U Poljsku je pristiglo više od 2,52 miliona izbjeglica, pokazuju podaci poljske granične straže.

 

7.01 - Pentagon:Rusi se skroz povukli iz oblasti Kijeva i Černigova

Američko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su se ruske snage potpuno povukle iz oblasti Černigov i Kijev.

-Ruske snage koje su bile u blizini Kijeva i Černigova su se potpuno povukle iz tih oblasti kako bi se konsolidovale i ponovo pripremile u Bjelorusiji i Rusiji. Putin nije uspio da postigne ništa od njegovih strateških ciljeva. Jedino što je uspio je da preuzme kontrolu nad manjim mjestima. Rusi nisu uzeli Harkov - rekao je portparol Pentagona Džon Kirbi, prenio je BBC.

Visoki zvaničnik Pentagona, insistirajući na anonimnosti, rekao je da bi ruske snage mogle da se vrate u Kijev, ali da je nejasno da li će se vratiti trupe koje su otišle odatle.

Prema vodećim ljudima pri vašingtonskom Institutu za proučavanje rata, ruske trupe koje su se povukle iz okoline Kijeva "teško da će povratiti borbenu gotovost u skorije vrijeme".

Pentagonski zvaničnik je dodao da od 130 ruskih bataljona koji su poslati u Ukrajinu, više od 80 je i dalje u toj zemlji.

Asošiejted pres je izvjestio o tome da se povuklo najmanje 24.000 ruskih vojnika, citirajući zvaničnika američke odbrane.

6.45 - Han: Ukrajini će nakon rata biti potreban Maršalov plan

Ukrajini će nakon rata s Rusijom biti potreban plan obnove sličan onome koji su SAD ponudile Evropi nakon Drugog svjetskog rata, rekao je evropski komesar za budžet Johanes Han.

SAD su u okviru poslijeratnog Maršalovog plana izdvojile današnjih 200 milijardi dolara za ekonomsku i tehničku pomoć Evropi.

-Ono što treba da učinimo za Ukrajinu je moderni Maršalov plan - rekao je Han novinarima, prenio je Rojters.

Dodao je da će to pomoći brzoj obnovi Ukrajine i njenom bržem približavanju Evropskoj uniji.

Han nije precizirao koliko će novca biti potrebno, ali je rekao da teret obnove Ukrajine ne bi smjela snositi samo Evropska unija, nego bi u tome trebalo da učestvuju članice grupe G20, uključujući Rusiju.

 

6.41 -Njujork tajms potvrdio da je snimak autentičan

Njujork tajms potvrdio je autentičnost snimka na kojem se vidi kako ukrajinska vojska ubija ranjene ruske vojnike, prenosi TASS.

-Na video snimku objavljenom na internetu u ponedeljak, koji je potvrdio Njujork tajms vidi se kako grupa ukrajinskih vojnika ubija zarobljene pripadnike ruske vojske ispred sela zapadno od Kijeva - navodi američki list.

Na snimku se vidi kako ukrajinski vojnici ispaljuju nekoliko hitaca u, vjerovatno, ruskog vojnika koji leži na putu i daje znake života.

U blizini se može videti nekoliko tijela, vjerovatno ubijenih, a kako navodi Njujork tajms, snimak je od 30. marta kada su Ukrajinci na tom mestu iz zasjede napali ruski konvoj, prenosi TASS.

 

6.32 - Zelenski:Uvedite jače sankcije Rusiji, ovo nije dovoljno

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je vlade zemalja u svijetu da pojačaju sankcije protiv Rusije, ističući da bi nečinjenje bilo jednako "dozvoli" da se nastave napadi na Ukrajinu.

-U srijedu, zapadne zemlje objavile su novi paket sankcija protiv Ruske Federacije. Ovaj paket djeluje spektakularno, ali nije dovoljan - kazao je Zelenski, prenio je BBC.

Dodao je da se to „teško može nazvati srazmjernim zlu koji je svijet video u Buči“.

-Teško da je srazmerno zlu koje se nastavlja u Mariupolju, u Harkovu, u ruskom pokušaju da pokrene novu krvavu ofanzivu u Donbasu - dodao je Zelenski.

On kaže da Ukrajina nastavlja da insistira na "kompletnoj blokadi ruskog bankovnog sistema, i da demokratski sviet odbije da kupuje rusku naftu.

Predsjednik Ukrajine je, takođe, pozvao zapadne lidere koji još nisu našli čvrstinu, da se suprotstave Rusiji.

-Neki političari još ne mogu da odluče kako da ograniče priliv dolara i evra u Rusiju iz trgovine naftom, kako ne bi ugrozili sopstvene ekonomije - dodaje on.

Zelenski predviđa da će embargo na rusku naftu svakako biti uveden.

6.20 - Generalna skupština UN glasaće danas o zahtjevu zapadnih zemalja

Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasaće danas o zahtjevu zapadnih zemalja da Rusija bude isključena iz Savjeta za ljudska prava UN (UNHRC) zbog njene vojne intervencije u Ukrajini, saopšteno je u UN.

Za suspendovanje određene zemlje potrebna je dvotrećinska većina u Generalnoj skupštini UN.

Rusija je trenutno u drugoj godini trogodišnjeg mandata u UNHRC sačinjenog od 47 članica.

Portparol generalnog sekretara UN Stefan Dižarik izjavio da bi isključenje Rusije iz UNHRC stvorilo opasan presedan.

-O pitanju koje se razmatra u rezoluciji Generalne skupštine 7. aprila, u vezi sa suspenzijom Rusije iz Savjeta za ljudska prava UN, će odlučiti države članice, a stav Generalnog sekretara ostaje nepromienjen - rekao je portparol UN na konferenciji za novinare u srijedu, prenosi TASS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.