Ustavne promjene zadiru u državno uređenje

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Ustavne promjene zadiru u državno uređenje

ANKARA - Više od 49 miliona Turaka, koliko ih od 70 miliona stanovnika ima pravo glasa, juče se izjašnjavalo o ustavnim amandmanima u kojima se predviđaju značajne novine, javio je RTS.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, vladajuća Partija pravde i razvoja, koja je predložila te promjene, uživa minimalnu prednost tako da je ishod teško predvidjeti.

Turska se podijelila. U svakom slučaju, rezultat referenduma biće tijesan. Prema posljednjim anketama, Vlada je u prednosti od samo nekoliko procenata. Ishod glasanja presudiće građani koji će na samim glasačkim mjestima zaokružiti "da" ili "ne". A takvih je više od 12 odsto, pogotovo među mladima.

Vlada je predložila 26 amandmana, od kojih neki zadiru u suštinu državnog uređenja, pogotovo kada je riječ o pravosuđu. Predviđeno je da se poveća broj sudija u Ustavnom sudu, kao i članova Visokog savjeta sudija i tužilaca, tijela koje kontroliše rad pravosudnih organa.

Sporno je, međutim, što će ubuduće jedan broj njih imenovati predsjednik države, parlament i ministar pravde, što može da ugrozi nezavisnost pravosuđa, tvrde u opoziciji.

Polemike je izazvao i prijedlog po kojem civilni sudovi mogu da vode procese protiv najviših vojnih oficira za krivična djela protiv naroda i države. To će, upozoravaju u armiji, otvoriti vrata za "politička suđenja" ljudima u uniformama, a u Vladi odbacuju ove optužbe.

- Mi nudimo narodni, demokratski ustav. Ove promjene su u skladu sa evropskim standardima i to će ubrzati približavanje Turske Evropskoj uniji - tvrdi premijer Tajip Erdogan i podsjeća da su sada važeći ustav donosili generali koji su 12. septembra 1980. godine izveli vojni udar.

U opoziciji tvrde da će ove promjene omogućiti Vladi da kontroliše rad pravosuđa i armije, koji su dosad bili bastion sekularnog sistema.

- Premijer Erdogan želi da imenuje sudije. To će ugroziti sekularni sistem zemlje - upozorava lider vodeće opozicione Republikanske narodne partije Kemal Kiličdaroglu.

Ovaj referendum je svojevrstan test za premijera Erdogana, državnika koji posljednjih desetak godina dominira turskom političkom scenom, pogotovo zato što se on održava nepunu godinu uoči parlamentarnih izbora.

Poraz bi, prema mnogim ocjenama, mogao da označi početak kraja njegove političke karijere jer pitanje je, zapravo, da li bi se on, u slučaju poraza na referendumu, usudio da se treći put upusti u izbornu trku za predsjednika Vlade.

Kurdi

Prokurdska Partija mira i demokratije traži veću autonomiju za svoj narod, koja se ne nudi u predloženim ustavnim promjenama. Ona je zbog toga pozvala Kurde da bojkotuju referendum.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.