Uspjeh liberala i laburista, težak poraz demohrišćana

AMSTERDAM - Prema nezvaničnim rezultatima, na vanrednim izborima u Holandiji liberali i laburisti su postigli značajan uspjeh, dok je vladajuća Demohrišćanska partija, dosadašnjeg premijera Jana Petera Balkendea, pretrpjela težak poraz, prenijele su agencije.

Prema 98 odsto prebrojanih glasova, za Narodnu stranku za slobodu i demokratiju (VVD) je glasalo 24 odsto građana (31 od ukupno 150 mandata), a za Holandsku laburističku stranku 19,6 procenata (30 poslaničkih mjesta), prenijele su agencije.

Veliki uspjeh postigla je i Partija slobode Gerta Vildersa koja je duplirala broj mjesta u parlamentu na 21 i treća je po snazi stranka u zemlji.

Mnogi građani su podržali njegovu često osporavanu poruku biračima: "Više bezbjednosti, manje kriminala, manje imigranata, manje islama".

On bi u partijskim pogađanjima mogao da bude "glavni igrač" za obezbjeđivanje većine u koalicionoj vladi. Sam Vilders je u jednoj TV debati pokazao ambicije da bude zamjenik premijera u budućoj vladi.

Težak poraz pretrpjeli su demohrišćani višegodišnjeg premijera Balkendea čija je Demohrišćanska partija osvojila svega 21 poslaničko mjesto, odnosno 20 manje nego što je dosad imala u parlamentu. Sada se našla tek na četvrtom mjestu u parlamentu, poslije Vildersove Partije slobode.

On je prekjuče priznao poraz i odmah poslije objavljivanja rezultata podnio ostavku kao lider partije i vratio poslanički mandat.

Prema ustavu, kraljica Beatriks će povjeriti mandat za formiranje nove vlade liberalu Marku Rutu, pošto je na čelu vodeće partije u zemlji.

Ali, pošto je odnos snaga u parlamentu usitnjen, on će imati velike probleme da formira novu koalicionu vladu, pogotovo što se zalaže za oštre mjere budžetske štednje, sa čime se ne slažu njegovi mogući partneri u koalicionoj vladi.

Prema procjenama analitičara, ti pregovori bi mogli da potraju sedmicama, čak i mjesecima.

U predizbornoj kampanji su dominirale ekonomske teme pošto se zemlja suočila sa recesijom i teškom ekonomskom krizom. U centru pažnje su bila i pitanja u vezi sa politikom prema imigrantima, mada ne u tolikoj mjeri kao što je to bio slučaj na prethodnim izborima.

Raspad

Ovo su bili četvrti izbori od 2002. godine. Koaliciona vlada se raspala zbog neslaganja oko angažovanja Holandije u NATO snagama u Avganistanu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.