Uhapšeno 200 ljudi

KOPENHAGEN - Oko 150 do 200 ljudi je uhapšeno tokom nereda u Kopenhagenu, izjavio je danskoj TV2 predstavnik policije.

Reporteri sa lica mjesta javili su da je policija u noći između ponedjeljka i utorka suzavcem rastjerala demonstrante sa barikada koje su podigli na ulici i odatle bacali Molotovljeve koktele. Neredi su izbili na ulicama oko Kristijanije, dijela Kopenhagena poznatog po autonomiji od gradskih vlasti.

Uz osvjetljenje iz policijskih helikoptera, policijski vodeni top je ugasio zapaljene barikade, a buldožer ih odgurao u stranu.

Prostor gdje se demonstriralo je okružio veliki broj vozila sa policajcima u punoj opremi i policijske patrole sa psima.

Pretpostavlja se da su neredi počeli poslije velike zabave organizovane poslije demonstracija klima-aktivista u centru Kopenhagena.

Svakodnevnim demonstracijama se održava pritisak na učesnike samita UN koji se održava od 7. do 18. decembra, tokom kojeg predstavnici 192 zemlje pregovaraju o sporazumu o smanjenju zagađenja vazduha koje izaziva zagrijavanje klime.

Dopisnici sa samita UN navode da među siromašnim državama i dalje postoji jak osjećaj da se bogate zemlje udružuju protiv njih, što ih je i navelo da prekjuče prekinu razgovore na pet časova.

Kako se približava kraj samita, svi se nadaju da će pregovarači postati sve usredsređeniji i da će obje strane napraviti neke ustupke.

Da će to biti tako potvrđuje napomena Kine da neće uzimati sredstva iz fonda koji osnuju razvijene države za pomoć siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena.

Jedan neimenovani visoki kineski zvaničnik je potvrdio za BBC da Kina neće prihvatiti nijedan jedini dolar iz tog fonda.

U međuvremenu, po prvi put planeri Pentagona će u 2010. uključiti klimatske promjene među bezbjednosne prijetnje identifikovane u kongresnom izvještaju "Četvorogodišnji odbrambeni pregled", u kojem se navode prioriteti Pentagona.

Uvrštenje klimatskih promjena među prioritete uslijedilo je nakon što je u oktobru osnovan novi Centar za istraživanja klimatskih promjena pri Centralnoj obavještajnoj agenciji CIA.

Među scenarijima koji zabrinjavaju je topljenje ledene mase planinskog masiva Himalaja. Prema toj teoriji, rijeke koje hrane himalajski ledenjaci prvo bi poplavile nizinska područja, a potom bi presušile s nestankom tih ledenjaka. To bi ugrozilo desetine miliona ljudi u nizinama Bangladeša, izazvalo masovne migracije, a zatim i ratove, procjenjuju vojni stručnjaci iz SAD i s indijskog potkontinenta.

Al Gor

Najnovije računarske projekcije pokazuju da bi se za pet godina sav led na Arktiku mogao otopiti, kazao je preksinoć bivši američki potpredsjednik Al Gor na UN konferenciji o klimi. Naglasio je da su ova predviđanja daleko pesimističnija od onih koje je prije samo osam mjeseci objavila američka vladina agencija. Gor je upozorio da postoje 75-odstotne šanse da u ljeto 2014. godine Sjeverni pol bude gotovo potpuno bez leda. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.