Ubistvo Tomasa Perota - slučaj koji je potresao Francusku: 11 osoba ide pred sud, jedno pitanje i dalje bez odgovora

PARIZ – Skoro tri godine nakon ubistva 16-godišnjeg Tomasa Perota (Thomas Perotto) tokom seoske zabave u Krepolu, slučaja koji je postao političko pitanje u Francuskoj, 11 osoba biće izvedeno pred sud zbog optužbi za ubistvo i pokušaje ubistva.

Posebnu pažnju privukla je odluka istražnih sudija da kao otežavajuću okolnost zadrže rasnu diskriminaciju, u ovom slučaju "bijele rase i francuske nacije", na osnovu svjedočenja o izjavama usmjerenim protiv bijelaca i Francuza tokom nasilja.

Ipak, ni poslije gotovo tri godine istrage nije utvrđeno ko je zadao smrtonosni ubod nožem Tomasu Perotu.

Najvažniji fakti:

• Ubistvo se dogodilo u noći između 18. i 19. novembra 2023.
• Tomas je smrtno ranjen nožem u predjelu srca
• U nasilju je povrijeđeno još desetak ljudi, među kojima troje teško
• 11 osoba upućeno je na suđenje za ubistvo i pokušaje ubistva
• Istražitelji nisu utvrdili ko je zadao smrtonosni ubod
• Istražne sudije zadržale su rasnu diskriminaciju kao otežavajuću okolnost

Šta se dogodilo kobne noći u Krepolu

Tomas Peroto bio je 16-godišnji srednjoškolac i mladi ragbista kada je u novembru 2023. godine otišao na tradicionalnu seosku zabavu u Krepolu, malom mjestu u departmanu Drom na jugoistoku Francuske.

Ništa na početku večeri nije nagovještavalo tragediju koja će ubrzo potresti Francusku.

U seoskoj dvorani održavan je tradicionalni zimski bal. Oko dva časa poslije ponoći, kada je di-džej već najavio posljednju pjesmu, ispred dvorane došlo je do sukoba.

Na jednoj strani našli su se mladići koji su bili na zabavi u Krepolu, a na drugoj grupa mladića, od kojih su neki došli iz naselja La Mone u obližnjem Roman-sir-Izeru.

Sukob je za veoma kratko vrijeme prerastao u žestoko nasilje.

Korišćene su pesnice i noževi, a prema svjedočenjima pominjano je i bacanje kamenja i metalnih ograda.

Kasniji policijski uviđaj pokazao je razmjere nasilja. Tragovi i lokve krvi pronađeni su na više mjesta – u predvorju seoske dvorane, toaletima, sali, na parkingu, pješačkoj stazi i kod obližnjeg školskog parkinga.

Tomas uboden nožem u srce

U tom haosu smrtno je ranjen Tomas Peroto.

Zadobio je ubod nožem u predjelu srca.

U dvorani je zavladala panika, a povrijeđeni su ulazili u objekat tražeći pomoć.

Di-džej koji je radio na zabavi bio je i dobrovoljni vatrogasac. Pokušao je da reanimira teško povrijeđenog Tomasa, ali mladiću nije bilo spasa.

Tomas je preminuo tokom transporta u bolnicu.

Pored njega, u nasilju je povrijeđeno još desetak osoba, od kojih su tri zadobile teške povrede.

Ko je ubio Tomasa Perota?

Upravo ovo pitanje ostalo je bez konačnog odgovora i poslije gotovo tri godine istrage.

Francuski istražitelji nisu uspjeli da utvrde ko je zadao smrtonosni ubod nožem Tomasu Perotu.

Istragu je otežalo više okolnosti.

Nasilje je trajalo kratko, dogodilo se noću i u njemu je učestvovao veliki broj ljudi. Svjedoci su vidjeli različite dijelove sukoba, a njihovi iskazi o pojedinim detaljima nisu uvijek bili identični.

Istražne sudije ukazale su i na ono što su opisale kao „zakon ćutanja“ među optuženima, koji je dodatno otežao utvrđivanje ko je nanio smrtonosnu povredu.

Kako onda 11 ljudi može da odgovara za ubistvo?

Iako nije identifikovana osoba koja je zadala smrtonosni ubod, istražne sudije odlučile su da 11 osoba upute na suđenje za teško ubistvo i pokušaje ubistva.

Za razumijevanje te odluke važan je pravni koncept koji francuske sudije primjenjuju na ovaj slučaj – „jedinstvena scena nasilja“.

Prema obrazloženju istražnih sudija, nasilje se odvijalo u isto vrijeme i na istom mjestu, a osobe koje su aktivno učestvovale u kolektivnom napadu svojim postupcima doprinijele su posljedicama.

Sudije smatraju da su nasilje i postupci učesnika kao cjelina doveli do smrti Tomasa i povređivanja drugih ljudi.

Prema tom pristupu, nije neophodno da se za svakog pojedinačno dokaže da je držao nož ili zadao konkretnu povredu da bi njegova uloga u zajedničkom nasilju bila predmet krivične odgovornosti.

Konačnu odluku o krivici, međutim, tek treba da donese sud.

Sudije: Nije bila „obična tuča“

Jedno od pitanja tokom istrage bilo je i da li se događaj može posmatrati kao masovna tuča dvije grupe.

Istražne sudije odbacile su takvo pojednostavljeno tumačenje.

U obrazloženju su ukazale da grupa žrtava nije imala oružje, dok su tokom sukoba korišćeni noževi.

Sudije su takođe istakle da su najteže posljedice zabilježene među učesnicima iz Krepola – jedna osoba je poginula, nekoliko je teško povrijeđeno, a jedan radnik obezbjeđenja zadobio je povredu sa trajnim posljedicama.

Odbrana pojedinih optuženih tokom postupka iznosila je argumente o samoodbrani i nasilju sa obje strane.

Istražne sudije priznale su da je bilo fizičkog nasilja i sa strane mladića iz Krepola, ali su zaključile da to ne može opravdati intenzitet nasilja i upotrebu noževa koja je uslijedila.

Rasizam kao otežavajuća okolnost

Jedan od najosjetljivijih dijelova cijelog slučaja odnosi se na pitanje rasne diskriminacije.

Od prvih dana nakon ubistva pojavila su se svjedočenja da su tokom nasilja izgovarane uvrede i prijetnje usmjerene protiv bijelaca i Francuza.

Ovo pitanje tokom istrage bilo je predmet velikih sporova.

Tužilaštvo u Valansu nije smatralo da su dokazi dovoljni za zadržavanje rasne kvalifikacije, ocjenjujući pojedina svjedočenja kao neprecizna, protivrječna ili nedovoljna.

Istražne sudije došle su do drugačijeg zaključka.

U nalogu o upućivanju optuženih na suđenje od 25. septembra 2026. godine navele su da postoji podudarnost većeg broja iskaza o postojanju diskriminatornih izjava tokom nasilja.

Najmanje 19 svjedoka govorilo o diskriminatornim izjavama

Prema sudskom nalogu, istražne sudije izdvojile su iskaze najmanje 19 neposrednih svjedoka, kao i jednog od optuženih, u vezi sa uvredama i izjavama rasističkog karaktera.

Posebno su naglasile da je približno polovina tih iskaza uzeta već 19. novembra popodne ili narednog dana, dakle samo nekoliko časova nakon tragedije.

Prema ocjeni sudija, to smanjuje mogućnost da su se svjedoci naknadno međusobno dogovarali o tome šta će reći.

Iskazi nisu bili identični od riječi do riječi, ali su sudije zaključile da postoji dovoljna podudarnost u pogledu postojanja izjava usmjerenih protiv bijelaca i pripadnika francuske nacije.

Jedan od optuženih je, prema sudskom spisu, takođe naveo da su tokom sukoba sa obje strane izgovarane brojne uvrede, uključujući rasističke.

Sud nije utvrdio da je Tomas ubijen zato što je bio bijelac

Kod ovog dijela slučaja postoji važna pravna razlika.

Odluka istražnih sudija ne znači da je već dokazano da je Tomas Peroto izabran kao žrtva i ubijen zato što je bio bijelac ili Francuz.

Francuski Krivični zakonik omogućava da rasizam bude otežavajuća okolnost i kada je krivično djelo praćeno izjavama ili postupcima kojima se vrijeđaju ljudi zbog njihove stvarne ili pretpostavljene rasne, etničke, nacionalne ili vjerske pripadnosti.

U ovom slučaju sudije su se oslonile upravo na tu pravnu osnovu – na navode da su tokom nasilja izgovarane diskriminatorne poruke.

Da li će takva kvalifikacija opstati i biti dokazana na suđenju, odlučivaće sud.

Da li je napad bio unaprijed planiran?

Poslije Tomasovog ubistva u javnosti su se pojavile i tvrdnje da je grupa mladića namjerno došla u Krepol kako bi napala učesnike seoske zabave.

Dosadašnja istraga nije utvrdila da je postojao unaprijed napravljen plan za napad na zabavu.

To pitanje treba odvojiti od onoga što se dogodilo nakon što je sukob počeo.

Sudski spis opisuje veoma nasilan sukob u kojem su korišćeni noževi i u kojem su najteže povrede zadobili učesnici zabave iz Krepola.

Slučaj prerastao u nacionalnu političku temu

Ubistvo Tomasa Perota veoma brzo je prevazišlo okvire istrage jednog teškog krivičnog djela.

Slučaj je otvorio široku javnu raspravu u Francuskoj o bezbjednosti, nasilju mladih, imigraciji, integraciji i rasizmu.

Političari različitih strana davali su različita tumačenja tragedije, dok su istražni organi više puta pozivali na oprez zbog složenosti istrage i protivrječnosti u pojedinim svjedočenjima.

Upravo zbog toga je važno razdvojiti ono što je do sada utvrđeno u istrazi od političkih interpretacija slučaja.

Predstavnici francuske krajnje desnice, među kojima i lider francuske desničarske stranke "Rekonkista" Erik Zemor, navodili su taj događaj kao primjer prijetnje koju predstavljaju imigranti.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron tada je ubistvo nazvao "strašnim", dok je liderka krajnje desnice Marin le Pen napad opisala kao djelo "oružane milicije".

Ubistvo je kasnije podstaklo mobilizaciju krajnje desnice, koja je pokušala da izvede takozvanu "kaznenu ekspediciju" u obližnjem gradu Romans-sir-Izer.

 

11 osoba sada ide pred sud

Poslije gotovo tri godine istrage, istražne sudije su 25. septembra 2026. donijele nalog kojim se 11 muškaraca upućuje pred porotni sud za maloljetnike u Dromu, jer je jedan od optuženih u vrijeme događaja bio maloljetan.

Terete se za teško ubistvo Tomasa Perota i pokušaje ubistva drugih osoba, uz više otežavajućih okolnosti, među kojima je i rasna diskriminacija.

Dvanaesta osoba upućena je na suđenje zbog namjernog nasilja oružjem, dok su dvije osobe dobile obustavu postupka.

Suđenje treba da odgovori na ključna pitanja

Prema sudskom nalogu, u koji je Politiko imao uvid, optuženi se terete za ubistvo Peroa, pokušaj ubistva još tri osobe i nasilne napade na druge učesnike događaja.

Predstojeći sudski postupak trebalo bi da bude završna faza jedne od najpraćenijih francuskih krivičnih istraga posljednjih godina.

Pred sudom će biti potrebno utvrditi individualnu odgovornost svakog od optuženih, njihovu ulogu u nasilju i pravni značaj koncepta „jedinstvene scene“.

Advokati Sejdi Ba i Dijala Al-Šaman, koji zastupaju jednog od optuženih, upitali su kako njihov klijent može da bude izveden pred sud za ubistvo sa rasnom otežavajućom okolnošću kada mu lično nisu pripisani ni smrtonosni udarac ni rasističke izjave.

Advokat Eliz Rej-Žako, koja zastupa još jednog optuženog, rekla je za RTL da će uložiti žalbu na optužbe, što bi moglo dodatno da odloži postupak.

Datum početka suđenja još nije određen.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.