Traljava borba protiv klimatskih promjena

BERLIN - U egipatskom letovalištu Šarm el Šeiku danas počinje Samit UN o klimi, COP27, na kojem će se postaviti pitanje kada će bogate zemlje platiti siromašnima za borbu protiv klimatskih promjena, izazvanih visokim emisijama štetnih gasova, prenosi danas Dojče vele (DW).

Nakon nedavnih razornih poplava u Pakistanu i rekordnih toplotnih talasa i suše širom svijeta, kompenzacija zemljama koje pogađaju klimatske promjene trebalo bi da bude centralna tema svjetske konferencije u Šarm el Šeiku a jedno od glavnih pitanja samita biće kako pobjeći od fosilnih goriva.

Dok rat u Ukrajini i protesti u Iranu dominiraju vijestima uoči Samita o klimi COP27 u Egiptu, generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorava da svjetski čelnici gube iz vida “borbu na život ili smrt” kada je riječ o klimatskim promenama.

Govoreći s novinarima u Njujorku u oktobru, Gutereš je rekao da vodeće industrijske zemlje treba da pojačaju korak i ispune obećanje o izdvajanju sto milijardi dolara godišnje za podršku klimatskim mjerama u zemljama u razvoju.

To bi trebalo da počne od 2025. godine - iako je prvobitno bilo planirano za 2020. godinu.

“Gledano ukupno, trenutna obećanja i politike zatvaraju vrata šansi da ograničimo porast globalne temperature na dva stepena celzijusa, a kamoli da postignemo cilj od 1,5 stepeni”, rekao je Gutereš.

Čuveni cilj 1,5 Celzijusa odnosi se na prosječnu razliku u temperaturi između vremena prije industrijalizacije (1850-1900. godine) i 2100. godine.

Takođe, spor je napredak u nastojanjima bogatih zemalja da kompenzuju zemlje koje su pogođene klimatskim promjenama - SAD i članice EU oklijevaju da se posvete namenskom fondu, koji bi mogao iznositi stotine milijardi godišnje do 2030, nadoknađujući troškove visokih emisija štetnih gasova.

Posebno je veliki problem u ostrvskim državama, s niskom nadmorskom visinom, koje su najosjetljivije na porast nivoa mora i razorne oluje.

“Nemamo vremena za gubljenje - naša ostrva pogađaju sve ozbiljniji i češći klimatski uticaji, a oporavak dolazi po cijenu našeg razvoja”, rekao je Volton Vebson, predjsednik Saveza malih ostrvskih država pri UN, na zasjedanju Generalne skupština u septembru.

Ovaj Samit o klimi je prvi otkako je Rusija počela da ograničava snabdijevanje gasom u sklopu rata sankcijama nakon ruske agresije na Ukrajinu. Ruska odmazda zbog uvođenja sankcija izazvala je energetsku krizu, posebno u Evropi, i istakla potrebu za prelaskom na obnovljivu energiju.

Egipatsko predsjedavanje Klimatskom konferencijom dalo je obećanje da će inovacije i čista tehnologija biti ključni deo dnevnog reda, s nekoliko dana posvećenih zelenom vodoniku i dekarbonizaciji energije.

Na prošlogodišnjem Samitu o klimi u Glazgovu (COP26) fokus je bio na prestanku korišćenja fosilnih goriva, posebno kada je riječ o proizvodnji električne energije. Prema jednom zaključku, više od 30 zemalja obavezalo se da ukine direktnu budžetsku podršku sektoru fosilnih goriva, što se procijenjuje na 24 milijarde evra godišnje.

No nestašice energije izazvane ratom potkopale su napore da se poveća udio obnovljivih izvora energije, a neke zemlje, uključujući Njemačku, vraćaju se na ugalj i naftu kako bi nadoknadile manjak. To će biti jedna od ključnih tema u Šarm el Šeiku.

Afrički ministri životne sredine i finansija, međutim, izjasnili su se protiv brzog udaljavanja od fosilnih goriva, navodeći da je to rizično za njihov privredni rast.

Mnoge afričke zemlje se oslanjaju na izvoz nafte i gasa za finansiranje projekata obnovljive energije ili poboljšanje energetske efikasnosti.

Budući da je Egipat usredsređen na zastupanje afričkih interesa tokom samita, to će biti jedna od centralnih tema.

Afrički jaz u finansiranju klimatskih promjena iznosi oko 108 milijardi dolara godišnje, procijena je Afričke razvojne banke. Na taj kontinent otpada tek oko 5,5 odsto globalnog finansiranja borbe protiv klimatskih promena.

U nedavnoj analizi Međunarodnog instituta za životnu sredinu i razvoj (IIED) navodi se da bi trenutni otpis dugova za 58 zemalja u razvoju - više od tri četvrtine njih su u podsaharskoj Africi - omogućio oko 105 milijardi dolara državnih finansija za borbu protiv klimatskih promjena.

“Budući da milioni ljudi u najzaduženijim zemljama već pate od poplava, šumskih požara i velikih vrućina,

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.