Tajni agenti CIA i MI6 pomažu pobunjenicima

TRIPOLI - NATO je preuzeo komandu nad svim vojnim operacijama koje se vode u Libiji, nastavljajući operacije međunarodnih koalicionih snaga koje su počele 19. marta, objavljeno je u sjedištu Saveza u Briselu.

Članice Saveza su odluku o sprovođenju operacije pod nazivom "Ujedinjeni zaštitnik" donijele u nedjelju uveče, a NATO je od juče preuzeo odgovornost za vazdušne akcije protiv Gadafijevih civila, čiji je cilj zaštita libijskih civila, navodi se u saopštenju.

Pod upravom glavnog savezničkog štaba u Evropi u belgijskom Monsu, operacija se vodi iz centralne regionalne NATO komande u Napulju.

Operaciju vodi kanadski general Šarl Bušar.

Uprkos tvrdnjama administracije Baraka Obame da američke snage neće kročiti na tlo Libije, izvjestan broj Amerikanaca je već sedmicama u toj zemlji, jer je predsjednik SAD poslao specijalce Centralne obavještajne agencije u tajnu misiju prikupljanja podataka o vladinim snagama.

Informaciju o Obaminom tajnom ratu prva je objavila televizijska mreža Ej-Bi-Si (ABC), navodeći da je grupa agenata CIA dio šire, tajne, akcije zapada usmjerene protiv Gadafijevih snaga. Osim Amerikanaca, za sada je izvjesno da se u Libiji nalazi i nekoliko desetina agenata britanskog MI6.

Uloga Amerikanaca opisana je kao prikupljanje podataka o vladinim snagama, o kojima Vašington, navodno, zna jako malo, jer su američki špijuni proteklih godina bili zaokupljeni važnijim problemima, kao i uspostavljanje kontakata sa pobunjenicima.

Britanski mediji su, međutim, u potpunosti otkrili čime se u Libiji bave njihovi agenti: MI6 navodi napade borbenih aviona na Gadafijeve oklopne jedinice, artiljeriju i rampe za lansiranje projektila.

Kontakti sa pobunjenicima su, suštinski, dio potrebe da se sazna identitet osoba koje stoje iza čitave pobune, ali i njihove spoljne veze, prije svega jer se neki od vođa ustanka povezuju sa Hezbolahom u Libanu, ili čak sa samom "Al-Kaidom".

Suočeni sa lavinom optužbi, Amerikanci i Britanci su u prethodna 24 časa gotovo u potpunosti obustavili vazdušne napade na istočnom frontu, pa su pobunjenici bili prinuđeni na bijeg od bezmalo 200 kilometara.

Ta pauza u bombardovanju, koju neki pripisuju i pješčanoj oluji, bila je, čini se, najveći saveznik Gadafijevim trupama, koje su na prilazima Sirti prosto pregazile ustanike i natjerale ih na bjesomučno povlačenje.

Suštinski, najveći vojni problem pobunjenika predstavlja činjenica da u svojim redovima imaju oko 1.000 ozbiljnih boraca i masu naoružanih dojučerašnjih demonstranata, slabo imunih na strah koji proizvode dolazeće rakete "grad" ili topovske granate.

U međuvremenu, libijski ministar spoljnih poslova Musa Kusa, koji je prekjuče prebjegao u London, neće dobiti imunitet od britanskog niti od međunarodnog pravosuđa, izjavio je juče britanski šef diplomatije Vilijam Hejg.

- Ni britansko ni međunarodno pravosuđe neće Musi Kusi dati imunitet. On trenutno svojevoljno razgovara sa britanskim zvaničnicima - rekao je Hejg u Londonu.

On je ocijenio da Kusina ostavka pokazuje da je Gadafijev režim, koji je već pretrpio znatne gubitke kadrova, "podijeljen, da je pod pritiskom i da se urušava".

- Gadafi treba da se pita ko će sljedeći da ga napusti - dodao je Hejg.

Prebjeg

Kusa, jedan od najbližih saradnika libijskog lidera Moamera Gadafija, koji je bio na čelu libijske obavještajne službe od 1994. do 2009. godine prije nego što je postao ministar inostranih poslova, prekjuče je stigao u Britaniju i, kako je saopštilo britansko ministarstvo spoljnih poslova, rekao da podnosi ostavku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.