Svjetski mediji o presudi

Odluka Međunarodnog suda pravde o tužbama Hrvatske i Srbije za genocid u žiži je svjetskih medija, a britanski BBC je izveštaj postavio na noseće mjesto na sajtu.

BBC pod naslovom "Sud odbio balkanske tvrdnje o genocidu" navodi da nijedna strana nije kriva za genocid "tokom rata poslije cepanja Jugoslavije".

Pored izjava koje su ministri Srbije i Hrvatske Ivica Dačić i Orsat Miljenić dali prije donošenja presude, BBC navodi da su odnosi dvije države poboljšani u poslednjih nekoliko godina.

Ipak, kuća dodaje da je Srbija bila ogoročena kada je komandanta operacije "Oluja" Ante Gotovinu Haški tribunal oslobodio 2012. godine.

Agencija Rojters je takođe uvrstila vijest među nekoliko najvažnijih, ali u kratkom izvještaju pod naslovom "Sud UN kaže da ni Srbija ni Hrvatska nisu počinile genocid u ratovima devedesetih" nema mnogo detalja o samom izricanju presude.

Njemački mediji: Okončan 16-godišnji spor

Njemački mediji su prenijeli da je danas Međunarodni sud pravde (MSP) odbio tužbu Hrvatske i protivtužbu Srbije za genocid, ocjenjujući da je time okončan spor između dvije zemlje koji je trajao 16 godina.

"Ovom presudom je okončan postupak o genocidu, koji je trajao škoro 16 godina", prenosi politički magazin "Špigel" i podsjeća da je u jednom sličnom postupku u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, MSP takođe oslobodio Srbiju.

Televizija ARD objavila je da je MSP odbio tužbe i oslobodio i Srbiju i Hrvatsku optužbi za genocid.

"Postojali su užasni ratni pohodi, ali ne i genocid - do tog zaključka o građanskom ratu u Srbiji i Hrvatskoj došao je MSP", prenijela je ova televizija, podsjećajući na događe od prije više od 20 godina iz vremena raspada SFRJ.

Dnevnik "Zidojče cajtung" piše da su obije zemlje oslobođene optužbi za genocid i da je MSP najprije odbio tužbu Hrvatske protiv Srbije, uz ocjenu da nije dokazano da je Srbija imala namjeru da uništi jedan narod, odnosnu, narodnu grupu, a zatim i protivtužbu Srbije o hrvatskom genocidu.

"Srbija i Hrvatska nisu krive za genocid", prenosi njemački konzervativni dnevnik "Frankfurter algemajne cajtung", navodeći da su obije zemlje imale neuspešni pokušaj da se drugoj strani presudi za genocid na Balaknu tokom 1990-ih godina.

Njemački mediji u prvim izvještajima podsjećaju na istorijat ratova na Balkanu devedesetih godina prošlog vijeka i navode da je predsjednik MSP suda Petr Tomka izjavio je, da Hrvatska nije dokazala da je su JNA i srpske snage na njenoj teritoriji pocinile genocid, kao ni da Srbija nije dokazala postojanje genocida, a ni namjere o genocidu prije i tokom operacije "Oluja".

Radio "Dojče vele" ocjenjuje da "protivrečnosti" međunarodne pravde u Hagu ne treba da skrenu pažnju sa činjenice da su se, čak i ako nije bilo genocida, desili najteži zlocini i da to ne slučajno.

"Za njih je do sada odgovarala samo grupica pripadnika tadašnjih elita. I tu nema pravde", zaključuje se u tekstu "Dojče vele".

U komentaru se postavlja pitanje kako onda nazvati to što se desilo u srpsko-hrvatskom ratu? "Da li izraz 'zločin protiv čovječnosti' ili cinični eufemizam 'etničko čišćenje' bolje opisuju suštinu stvari", pita autor teksta, urednik u redakciji na srpskom, u rubrici "Lični stav".

U tekstu se konstatuje da je "genocid" vrlo brzo postao omiljeni borbeni poklič post-jugoslovenske političke kaste, ali i frustriranih masa.

"Drugi su 'genocidni' zato što smo mi pravedni pošto smo žrtve. Baci li se pogled na poneku post-jugoslovensku internet-platformu može se steći utisak da je ta ideologija još uvek masovni proizvod, te da srpsko-hrvatski rat uopšte nije ni završen", ocjenjuje autor.

Ni Srbija ni Hrvatska nisu počinile genocid

Zapadne agencije izvestile su danas, pod oznakom "hitno", da je Međunarodni sud pravde (MSP) presudio da ni Hrvatska ni Srbija nisu počinile genocid tokom rata od 1991. do 1995. godine.

Asošijeted pres (AP) ocenjuje da bi presuda mogla da doprinese da dvije susjedne zemlje ostave za sobom dugotrajne animozitete.

Agencije su izvjestile da je 17-člani sudski panel ocenio da su snage obeju strana činile zločine, ali da nije počinjen genocid.

Rojters je istakao da su sudije odbacile hrvatsku tužbu, s 15 glasova za i dva protiv, a srpsku tužbu jednoglasno, što, kako primjećuje britanska agencija, znači da je čak i ad hok sudija iz Srbije glasao protiv.

AP i Rojters su prenijeli i da je predsjednik MSP Petr Tomka pozvao Beograd i Zagreb da zajedno sarađuju radi pružanja odgovarajuće reparacije žrtvama zločina, što će, kako je rekao, doprinijeti učvršćivanju mira i stabilnosti u regionu.

Američka agencija ističe da odluka MSP nije bila neočekivana, pošto ni Haški tribunal nikada nije podigao nijednu optužnicu za genocid na teritoriji Hrvatske ili Srbije.

Agencije su podsjetile i da je Hrvatska 1999. godine tužila Srbiju za genocid u, kako navode, jednom od najkrvavijih ratova koji su potresli Balkan 1990-ih godina, na šta je Srbija uzvratila protivtužbom 2010. godine.

Frans pres (AFP) navodi je hrvatska optužnica obuhvatala i Vukovar, odakle je proterano oko 22.000 nesrba, dok se oko 350 ljudi i dalje vode kao nestali.

Beograd je, kako prenosi AFP, u kontratužbi teretio Hrvatsku za "Oluju", tokom koje je oko 200.000 Srba bilo primorano da pobjegne iz Hrvatske.

Poslije "Oluje", procenat srpskog stanovništva u Hrvatskoj spao je sa 12 na četiri odsto, navodi francuska agencija.

AFP podsjeća i da je MSP od 1946. godine, kada je formiran, svega jednom presudio da je počinjen genocid, i to presudom iz 2007. godine o genocidu u Srebrenici.

"Genocid je jedan od najtežih međunarodnih zločina, ali je takođe i najteži za dokazivanje", primjećuje francuska agencija.

BBC, na čijem je vebsajtu izvještaj o izricanju presude bila jedna od glavnih vesti, primetio je da su Srbija i Hrvatska proteklih godina poboljšale odnose, ali da je oslobađajuća presuda pred Haškim tribunalom hrvatskom generalu Anti Gotovini, koji je komandovao "Olujom" ogorčila Beograd.

Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjetio je da je presuda MSP konačna i obavezujuća za sve članice UN.

RSE je, takođe, naveo da su tužba i kontratužba, koje su, prema mišljenju stručnjaka, imale male izglede na uspjeh, uglavnom bile karakterisane kao "politikantske, od kojih najveće koristi imaju mahom strane advokatske kancelarije, unajmljene za njihovo podnošenje i argumentovanje".

Državni službenici i pravni zastupnici su, s druge strane, prebacivali u medijima odgovornost s države na pojedince, koji su navodno samovoljno počinili zločine, a ne organizovano kao pripadnici vojno-policijskih i paravojnih formacija pod državnom kontrolom, ističe RSE.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.