Svjetski dan slobode medija: Novinarstvo pod digitalnom opsadom

Na Svjetski dan slobode medija – 3. maj mnogi upozoravaju na ugroženost ove profesije. Novinari širom svijeta često rade u otežanim uslovima, uz povećan finansijski i politički pritisak, nadziranje, zatvorske kazne ili nasilje zbog toga što obavljaju svoj posao.

Svjetski dan slobode medija proglasila je Generalna skupština UN u decembru 1993. godine, nakon preporuke Uneska.

Od onda, svakog trećeg maja, godišnjica Deklaracije Vindhok o principima slobode štampe obilježava se kao Svetski dan slobode medija.

Unesko navodi da je istorijska veza koja je uspostavljena između slobode da se traže, primaju i saopštavaju informacije i javnog dobra i dalje relevantna kao što je bila u trenutku kada je deklaracija potpisana.

Treći maj predstavlja podsjetnik vladama da treba da ispune svoju preuzetu obavezu da poštuju slobodu medija.

Na današnji dan slave se principi na kojima počiva sloboda medija, ocenjuje se stanje medijskih sloboda širom svijeta, brani nezavisnost medija i odaje pošta novinarima koji su izgubili život radeći svoj posao.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana slobode medija je "Novinarstvo pod digitalnom opsadom", prenosi RTS.

Ona naglašava na koje je načine novinarstvo ugroženo digitalno posredovanim napadima na novinare, kao i posledice svega toga na poverenje javnosti u digitalne komunikacije.

Najnoviji Uneskov izvještaj o svjetskim trendovima pokazuje da nadzor i hakovanje kompromituju novinarstvo.

Nadzor može otkriti informacije koje su prikupili novinari, uključujući i uzbunjivače, i krši princip zaštite izvora, koji se smatra preduslovom za slobodu medija i sastavni je dio rezolucija UN.

Nadzor takođe može ugroziti bezbednost novinara otkrivanjem osetljivih privatnih informacija, koje bi se mogle koristiti za uznemiravanje ili napad.

U posljednjih deset godina, u svijetu je ubijeno više stotina novinara. Prošle godine ubijeno je 47, a zatvoreno je više od 350 novinara.

Prema izvještaju Reportera bez granica, najvećem riziku su izloženi novinari koji prate oružane sukobe u svijetu, ali mnogo njih je ubijeno i izvan oružanih sukoba.

Indeks slobode

U redovnom godišnjem Indeksu slobode medija u svijetu koji su objavili Reporteri bez granica od zemalja u okruženju najbolje je rangirana Hrvatska koja je na 48. mjestu, a odmah poslije nje je Slovenija na 54. poziciji.

Slijede Sjeverna Makedonija na 57. samoproglašeno Kosovo na 61. i Crna Gora na 63, dok je BiH na 67. mjestu. Srbija se našla na 79. mjestu i zauzela za 14 mesta bolju poziciju od prošlogodišnje, među 180 zemalja koje se nalaze na listi, ali je označena kao "problematična".

Ova međunarodna organizacija fokusirana na medijske slobode u indeks slobode medija u svijetu za 2022. godinu svrstava 180 država i teritorija u jednu od pet grupa- dobro, zadovoljavajuće, problematično, teško ili veoma ozbiljno, a nazvala je aktuelni trenutak na globalnoj medijskoj sceni - "novom erom polarizacije".

Polarizacija je, kako se navodi, "dvostruka" i podstiče, kako podjele unutar zemalja, tako i podelu između zemalja na međunarodnom nivou.

Tri najbolje rangirane države na svijetu u klasifikaciji Reportera bez granica o slobodi medija su Norveška na prvom, koja je i prošle godina bila na toj poziciji, Danska na drugom i Švedska na trećem mjestu.

U novom Indeksu slobode medija, ove godine je najviše zemalja - njih 28 uvršteno u "veoma lošu" grupu.

Najgore pozicionirane na ovogodišnjem Indeksu slobode medija su Iran na 178. poziciji, Eritreja na 179. i Severna Koreja na poslednjem, 180. mjestu.

Tu su i Rusija na 155. mestu, Bjelorusija na 153, Kina na 174. mestu, Iran na 178.

SAD su na 42. mjestu, u grupi zemalja u kojima je situacija "zadovoljavajuća".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.