Foto: Tanjug/AP
| Rijeka Rajna
BRISEL – Vodostaji rijeka širom centralne Evrope nastavljaju da opadaju, što sve više narušava plovidbu i transport, a najteža situacija zabilježena je na Dunavu i Rajni.
Međunarodni plovni put Dunav dostigao je rekordno nizak vodostaj zbog toplotnog talasa i suše koja je zahvatila veći dio Evrope.
U Budimpešti je u utorak uveče izmjeren vodostaj od svega 27 centimetara, što predstavlja najniži nivo za ovaj period godine od kada se vrše mjerenja.

Ta vrijednost je čak šest centimetara ispod prethodnog rekorda iz 2018. godine.
Stručnjaci, međutim, napominju da zvanični podaci o vodostaju ne pokazuju stvarnu dubinu rijeke, jer ona zavisi od oblika riječnog korita i visine vodene površine.
Boglarka Gnandt iz Mađarske službe za hidrološke prognoze objasnila je da je za bezbjednu plovidbu neophodna minimalna dubina od 2,7 metara, ali da taj gaz više nije dostupan na ključnim dijelovima plovnog puta kod Budimpešte.

Mađarski operater MAHART PassNave obustavio je većinu trajektnih linija između Budimpešte i okolnih gradova zbog niskog vodostaja.
Nekoliko kruzera bilo je prinuđeno da pristane u gradu Komarom na sjeveru Mađarske, nakon čega su putnici preostalih oko 90 kilometara do Budimpešte morali nastaviti put autobusima.
Mađarsko ministarstvo saobraćaja i investicija saopštilo je da je oko 15 brodova-hotela ostalo zarobljeno na mađarskom dijelu Dunava, dok je većina teretnih plovila obustavila saobraćaj.
Putnički kruzer koji plovi pod švajcarskom zastavom nasukao se u utorak naveče, 28. jula, na rijeci Dunav, u blizini mjesta Salcia na granici Bugarske i Rumunije.
Since the pitch black of midnight all alone with our multidirectional engines - until 0900AM with a massive Slovakian tug to assist- we haven’t budged!
— V.L.Sorrell, MD (@CASEfromASE EIC) (@VLSorrellImages) July 28, 2026
Romania on one side; Bulgaria the other.
The Danube is still winning! https://t.co/rmEmxnEu7J pic.twitter.com/DUeBvxYcDB
Zbog niskog vodostaja koji pogađa čitavih 2.412 kilometara plovnog toka Dunava, veliki brodovi moraju ploviti sa znatno manjim teretom.
Na pojedinim mjestima između trupa broda i riječnog dna ostaje svega 10 centimetara razmaka, što predstavlja ozbiljan rizik za plovidbu.
Zbog nedostatka značajnijih padavina u slivovima Dunava i Tise, novi toplotni talas dodatno pogoršava situaciju.
Vodostaji stagniraju ili nastavljaju da padaju, što direktno pogađa transportne kompanije, industriju i energetski sektor.

Rajna, druga najduža rijeka centralne i zapadne Evrope, takođe je doživjela značajan pad vodostaja.
Ova rijeka je jedna od najvažnijih transportnih ruta za prevoz željezne rude, uglja, žitarica i nafte, pa su poremećaji u plovidbi izazvali rast troškova transporta.
Na mjernoj stanici Kaub, između Frankfurta i Bona, vodostaj je u utorak u vrijeme ručka iznosio 27 centimetara, što je samo dva centimetra iznad najnižeg ikada zabilježenog nivoa.
Ključni plovni kanal na tom području imao je dubinu od oko 140 centimetara, što nije dovoljno da većina barži prevozi puni teret.
Zbog toga su kompanije posljednjih sedmica smanjile količine tereta ili prešle na brodove sa manjim gazom.
Njemačko ministarstvo privrede saopštilo je da se nada da suša neće izazvati posljedice kao tokom velikih problema u riječnom saobraćaju 2018. i 2022. godine.
Ipak, kompanije već mijenjaju način transporta kako bi ublažile posljedice niskog vodostaja.
Niski nivoi vode pogodili su i energetski sektor.
Jedan od dva aktivna reaktora u nuklearnoj elektrani Černavode u Rumuniji privremeno je isključen zbog bezbjednosnih problema povezanih sa nedostatkom vode za hlađenje.
Stručnjaci upozoravaju da kombinacija ekstremnih vrućina, suše i klimatskih promjena sve češće dovodi do problema na evropskim rijekama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.