Svijet
Foto: Sukobi se šire po Gruziji i Abhaziji
Moskva, Peking, Brisel -- Gruzija je nastavila napade na Chinvali uprkos objavljenom povlačenju, dok su ruski avioni i noćas gađali ciljeve oko Tbilisija.
"U nekim zonama u kojima ruski vojnici održavaju mir (nedaleko od Chinvalija) bilo je aktivnih sukoba" u noći između nedelje i ponedjeljka, izjavio je komandant ruskih snaga za održavanje mira, general Marat Kulahmetov. On je rekao da su gruzijske snage nastavile da gađaju ruske položaje.
"Jedan od punktova ruskih vojnika za održavanje mira bombardovala je gruzijska avijacija", rekao je Kulahmetov.
Kako su saopštile vlasti Južne Osetije, tri ruska vojnika noćas su poginula i 18 ih je ranjeno.
"Tri ruska vojnika u okviru snaga za održavanje mira poginula su i 18 ih je ranjeno u granatiranju gruzijske strane na zapadni deo Chinvalija", rekla je portparolka proruske vlade Južne Osetije Irina Gaglojeva.
Vojnici na terenu rekli su da je bilo žrtava u napadima gruzijskih snaga, ali za sada nema zvaničnih podataka o nastradalima.
Napad na ciljeve oko Tbilisija
Istovremeno, Gruzija je saopštila da su ruski avioni gađali više ciljeva nedaleko od glavnog grada te zemlje, Tbilisija.
Ruski vojni avioni bombardovali su vojnu bazu i radare, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije.
"Bilo je dva bombardovanja. Jedno je bilo usmereno na vojnu bazu Kojori i drugo na oblast Mahata. Koliko mi je poznato, u napadima nema žrtava", rekao je portparol gruzijskog ministarstva unutrašnjih poslova Šota Utiašvili.
Do napada oko Tbilisija došlo je pošto je šef francuske diplomatije Bernar Kušner doputovao u pregovaračku misiju, ali nije poznato da li je i dalje bio u glavnom gradu u vrijeme bombardovanja.
Rusija je pojačala i svoje vojno prisustvo u Abhaziji, drugoj separatističkoj gruzijskoj oblasti, tako da je sada tamo više od 9.000 vojnika i 350 blindiranih vozila.
Prema riječima generala ruskih mirovnih snaga Aleksandra Novickog, cilj ovog pojačanja je da se izbjegne situacija sa kojom su mirotvorci bili suočeni u Chinvaliju.
Ultimatum Gruziji
Ruska vojska objavila je danas utlimatum gruzijskim snagama stacioniranim nedaleko od gruzijskog separatističkog regiona Abhazija da se razoružaju ili će biti napadni, ali je Gruzija odbacila taj zahtjev.
Rusija, koja ima 9 000 pripadnika mirovnih snaga i 350 komada raznog oklopnog naoružanja u Abhaziji saopštila je da je ultimatum istekao jutros u 5.00 časova.
Ruska novinska agencija Interfaks prenijela je izjavu komandanta ruskih mirovnih snaga u Abhaziji, Sergeja Čabana, koji je rekao da su ruske snage skoro spremne da započnu operaciju razoružanja gruzijske vojske u spornoj oblasti.
"Ultimatum je odbijen i sve potrebne mjere biće upotrebljene", rekao je Čavan.
Portparol gruzijskog MUP-a rekao je da "naoružanje neće biti predato Rusima".
Ruske snage kontrolišu prijestonicu drugog gruzijskog separatističkog regiona Južne Osetije Šinvali nakon što su protjerale gruzijske snage.
Ratno stanje i u Abhaziji
I u drugoj otcjepljenoj gruzijskoj republici Abhaziji uvedeno je desetodnevno ratno stanje.
Skupština Abhazije odobrila je juče ukaz predsjednika Sergeja Bagapša o uvođenju desetodnevnog ratnog stanja u nekoliko oblasti te autonomne republike, kao i o proglašenju djelimične mobilizacije rezervista.
Ukaz kojim je od danas uvedeno djelimično ratno stanje, podržan je jednoglasno na vanrednoj sednici skupštine održanoj juče iza zatvorenih vrata.
Podsetimo, ratno stanje u subotu proglasila je i Gruzija, u trajanju od 15 dana.
Bagapšovim ukazom predviđeno je desetodnevno ratno stanje u Galskoj, Očamčirskoj, Tkvarčelskoj i Gulripškoj oblasti Abhazije, kao i u planinskim dijelovima oblasti Suhumi, saopšteno je agenciji Itar-tas u službi abhaske vlade za informisanje.
Te mjere su, kako je istaknuto, usvojene "u vezi sa oružanom agresijom Gruzije protiv Južne Osetije i neposrednom pretnjom Abhaziji".
Predsjednik Abhazije je, takođe, proglasio djelimičnu mobilizaciju rezervista oružanih snaga republike, a svi organi te nepriznate republike prevedeni su na "ratni režim" rada.
Bagapš je ranije rekao da Abhazija ima obaveze prema narodu Južne Osetije i da ih ispunjava, a moguće je da će radi postizanja tog cilja "morati da naruši" Moskovski sporazum o prekidu vatre i razdvajanju snaga iz 1994. godine.
"Međutim, nismo mi prvi počeli da ga kršimo", rekao je on.
Ruski mediji su izvjestili da su abhaske snage već krenule prema zoni bezbjednosti na rijeci Inguri, koja razdvaja tu republiku od centralne Gruzije, a od jutros su nastavljeni napadi iz vazduha i sa zemlje na gruzijske snage u Kodorskom klancu, čiji gornji dijelovi predstavljaju jedino područje Abhazije koje kontroliše Tbilisi.
Abhazija od gruzijskih vlasti traže povlačenje svih oružanih formacija iz tog klanca, uključujući graničare i pripadnike "marionetske vlade" tzv. Abhaske Autonomne Republike, rekao je danas Bagapš na konferenciji za novinare u Suhumiju.
Predsjednik Abhazije je rekao da se u Klancu, gde se od juče vodi operacija protiv gruzijskih snaga, "sve odvija po planu" i da "dejstvuje abhaska avijacija i artiljerijska oruđa", a da "Gruzija ima još vremena" i da od Gruzije zavisi dalji razvoj situacije.
"Kada počne glavna faza te akcije, saznaćete", rekao je Bagapš, dodajući da će Suhumi akcije voditi samostalno, koordinišući ih sa ruskim mirovnjacima koji su u zoni bezbjednosti.
Pri tom je dodao da je Abhazija spremna da obezbjedi koridor za izbjeglice iz, kako je rekao, "zapadne Gruzije", kao i za žitelje planinskih sela Kodorskog klanca, kako bi mogli preći na abhasku stranu.
"Nikada nismo ratovali protiv žena i djece", rekao je Bagapš.
Zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije Anatolij Novicki izjavio je u Moskvi da Rusija ne namerava da "inicira eskalaciju" stanja u zoni abhaskog konflikta.
Abhazija, koja je u bivšem Sovjetskom Savezu imala status autonomne republike u sastavu Gruzije, proglasila je nezavisnost 1992, a u avgustu iste godine izbio je oružani sukob u kom je, prema procjenama, blizu 7.000 ljudi poginulo, a više od 200.000 ljudi, pretežno Gruzina, izbeglo.
Sukob je u maju 1994. okončan Moskovskim sporazumom i u Abhaziji su raspoređene mirovne snage sa mandatom Zajednice Nezavisnih Država i posmatračka misija Ujedinjenih nacija.
Ukazom predsjednika Rusije od 9. juna 1994. naloženo je učešće ruskog vojnog kontingenta u operaciji u Abhaziji i raspoređivanje vojnika završeno je 21. juna te godine.
Snage su raspoređene u skladu sa Moskovskim sporazumom o prekidu vatre i razdvajanju snaga, a trenutno se u zoni konflikta nalazi približno 2.500 pripadnika mirovnog kontingenta.
U skladu sa sporazumom, prostor od 24 kilometra sa obe strane rijeke Inguri, koja djeli sukobljene strane, predstavlja zonu bezbjednosti, koju kontrolišu Kolektivne snage za podršku miru sa mandatom ZND, i u kojoj imaju pravo da se nalaze samo policijski organi strana, naoružani vatrenim oružjem.
"Priznati Osetiju i Abhaziju"
Predsednik Abhazije Sergej Bagapš izjavio je da, poslije tragedije u Južnoj Osetiji, međunarodna zajednica treba da prizna nezavisnost autonomne oblasti Južne Osetije i autonomne republike Abhazije, otcjepljenih početkom devedesetih godina od Gruzije.
"Uvjeren sam da poslije te tragedije, međunarodna zajednica mora da prizna nezavisnost Južne Osetije i Abhazije", rekao je on, navodeći da su narodi te dve nepriznate republike odabrale svoj put - put nezavisnih država."
Bagapš je rekao da se dejstva Gruzije u Južnoj Osetiji ne mogu okarakterisati drugačije nego kao genocid osetinskog naroda.
"Mislim da poslije tih tragičnih događaja niko u svijetu ne treba da gaji iluzije da Abhazija i Južna Osetija mogu da postoje sa Gruzijom u jedinstvenoj državi", rekao je predsjednik nepriznate republike.
Buš: Neprihvatljivo nasilje
Predsjednik SAD Džordž Buš izjavio je da je u razgovoru sa ruskim premijerom Vladimirom Putinom rekao da je duboko zabrinut zbog "nesrazmerne reakcije" Rusije na situaciju u Južnoj Osetiji.
Buš je, u intervjuu za En-Bi-Si Sports, koji je dao posljednjeg dana boravka na Olimpijskim igrama, izjavio da je u petak u Pekingu razgovarao sa Putinom.
"Ovo nasilje je neprihvatljivo", navodno je Buš rekao Putinu.
Buš je naveo i da je od Putina zatražio da povuče trupe i vrati situaciju na stanje od 6. avgusta, odnosno "status kvo".
"Bio sam vrlo čvrst sa Putinom", kazao je Buš i naveo da je slične komentare iznio i u telefonskom razgovoru sa ruskim predsednikom Dmitrijem Medvedevom.
Humanitarna pomoć civilima
Evropska komisija je obezbjedila million evra za humanitarnu pomoći civilima pogođenim ratom u Južnoj Osetiji, saopštio je evropski komesar za pomoć i razvoj Luj Mišel.
Pomoć uključuje lekove, vodu, hranu i neprehrambene proizvode, poput odeće, prekrivača i šatora.
"Evropska komisija je izuzetno zabrinuta sukobom i žali zbog gubitka života i ljudske patnje", izjavio je Mišel.
"Zahtevamo hitan prekid nasilja. Na hiljade civila, žena i dece su zarobljeni u sukobu u i oko Južne Osetije", naveo je on.
Evropski komesar je, istovremeno, zatražio poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i bezbjednost za humanitarne radnike.
vezani tekstovi:
1.400 poginulih u sukobima Ruskih i Gruzijskih snaga
Ruske snage zauzele glavni grad Južne Osetije
Kriza u Gruziji posljedica događaja oko Kosova
Savjet bezbjednosti opet bez odluke o konfliktu
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
