Foto: Atlantic Council
| SAD napuštaju Evropu
BEOGRAD - Ažurirana strategija nacionalne bezbjednosti SAD podrazumijeva prekid ukrajinskog sukoba i distanciranje od Evrope i njenih poslova, kao i distanciranje od NATO-a.
Kako objašnjava politikolog Mihajlo Savić, Vašington ulazi u fazu „realnog restrukturisanja globalnih prioriteta“.
Prema Savićevim riječima, osnovni interes SAD je obustava borbenih dejstava u Ukrajini kako bi se obezbijedila stabilnost u širem evroazijskom prostoru.
Istovremeno, Kina postaje najveći izazov za Ameriku jer sve više prijeti da je zamijeni kao svjetskog ekonomskog i trgovinskog hegemona.
Sa stanovišta američkih interesa, nova strategija se smatra „logičnim i dobrim potezom“.
Ona, međutim, podrazumijeva i značajno smanjenje vojnih i diplomatskih angažmana širom svijeta, kako bi se resursi koncentrisali na kineski izazov, prenosi Sputnjik.
Strategija predviđa povlačenje SAD iz Evrope, ali i iz Bliskog istoka, što je takođe naglašeno u dokumentu. Ipak, postavlja se pitanje da li je ovo realno izvodljivo.
Savić podsjeća da je Amerika decenijama ulagala ogromne vojne kapacitete na Bliski istok, što smo mogli vidjeti i tokom nedavnih tenzija sa Iranom.
Tokom posljednjih 20 do 30 godina – a u širem smislu i čitav vijek – američka vojna i birokratska struktura se učila da djeluje širom svijeta. Sada se postavlja pitanje može li se Vašington zaista odreći svoje globalne uloge.
Jedan od ključnih faktora biće predsjednički izbori u SAD:
Ako pobijedi republikanac koji nije iz MAGA pokreta, strategija bi mogla dobiti novu formu.
Ukoliko pobijede demokrate, ili ako izbori na polovini mandata oslabe trenutnu administraciju, čitav plan bi mogao biti usporen ili promijenjen.

Još jedno važno pitanje je uticaj izraelskog lobija, jednog od najvećih finansijera političkih kampanja u SAD. Njihova uloga može postati prepreka za smanjenje angažmana Amerike na Bliskom istoku.
SAD istovremeno pokušavaju da zadrže Monroovu doktrinu, što znači povećanu pažnju prema Latinskoj Americi. Ulazak u potencijalni sukob sa Venecuelom mogao bi da ukaže na nedosljednost između proklamovane strategije i stvarne politike.
Savić zaključuje da ostaje veliko pitanje da li će Sjedinjene Države uspjeti da dosljedno sprovedu sve ono što je napisano „na papiru“, kao i kojom brzinom će moći da izvedu tako duboku promjenu globalnog kursa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.