Španija još nije zaliječila rane iz Frankove ere

MADRID - Španci su i danas, 33 godine od okončanja diktature generala Fransiska Franka, opsjednuti periodom svoje istorije u kojem se nije smjelo čestito ni voljeti, a kamoli ljudski, u slobodi živjeti, pa zato nije čudo što se gotovo svakodnevno javljaju nove inicijative za temeljno rasvjetljenje tog mračnog perioda istorije ove ponosne zemlje.

Koliko period fašizma fascinira Špance najbolje se vidi iz ogromne popularnosti dviju serija nacionalne televizije, TVE, u kojima se na romaneskan, ali ozbiljan način obrađuje život u vrijeme diktature (1939-1975) - "Amar en tiempos revueltos " (Ljubav u mutnom vremenu) i "Cuéntame cómo pasó" (Pričaj mi kako nekad beše).

- Frankov zlokoban duh još nije sasvim iščezao sa ovih prostora... Mnogi stariji ljudi i dan danas pređu u šapat kad pomenu njegovo ime... Kao da se još boje da bi neko mogao da ih čuje i "otkuca" policiji - objašnjava istoričar Fransisko Espinosa u izjavi dnevniku "Pais" iz Madrida.

U Španiji je problem u tome što je diktatura okončana, ali temeljnog obračuna sa fašizmom nikada nije bilo. Naprotiv, na vlasti su, neposredno po Frankovoj smrti, ostali ljudi iz njegove partije koji su se malo po malo prilagođavali novom vremenu, a dugo se ništa bitno nije mijenjalo ni u policiji i vojsci.

Prilika da se to popravi je upravo činjenica da se predsjednik španske vlade danas zove Hose Luis Rodriges Sapatero, socijalista, ljevičar i čovjek čija porodica je, takođe, bila žrtva fašističkog progona.

U tome je velika razlika između Sapatera i njegovog prethodnika Hosea Marije Asnara, izdanka Frankove fašističke omladine, čovjeka kome nije baš mnogo stalo da prevrće po - za njegovu partiju, ne baš mnogo slavnoj prošlosti.

Posebno nerazjašnjeni su ostali zločini frankističkih "crnokošuljaša" koji su, poslije poraza Republike i trijumfa pobunjenika protiv legalnog poretka, predvođenih Frankom, nesmetano vršljali Španijom i "sređivali crvene".

Danas, kada je u modi termin "ljudska prava", o tom periodu se govori upravo u smislu masovne povrede ljudskih prava, za šta je odgovoran Frankov režim.

Hrabri sudija

Baltasar Garson, sudija čuven po neuspjelom pokušaju da prije tačno deset godina uhapsi čileanskog diktatora Augusta Pinočea, nedavno je uputio zvaničan zahtjev crkvenim opštinama, gradskim vijećima, ministrima u vladi i sveštenicima da mu dostave sve informacije koje imaju o zločinima počinjenim u Frankovoj eri.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.