Ruski vojni izvještaj: Sukob sa NATO do 2030.

MOSKVA - Na proširenoj sjednici Kolegijuma Ministarstva odbrane Ruske Federacije, održanoj u Moskvi uz prisustvo predsjednika Rusije Vladimira Putina i ministra odbrane Andreja Belousova, zvanično je sumiran vojni i strateški bilans 2025. godine u okviru operacija u Ukrajini, uz osvrt na druge bezbjednosne prijetnje.

Na sjednici Kolegijuma Ministarstva odbrane Ruske Federacije iznijete su ključne ocjene o toku i rezultatima vojnih operacija u 2025. godini. Prema iznijetim podacima, ruska armija je tokom godine u Ukrajini stavila pod kontrolu više od 300 naseljenih mjesta, što praktično znači napredovanje tempom od jednog naselja dnevno, uključujući i više operativno važnih gradova, dok je inicijativa na frontu, kako je naglašeno, ostala u rukama Moskve tokom čitave godine.

Predsjednik Putin je 2025. označio kao prekretnicu u izvršavanju zadataka, naglasivši da Rusija ima razloga za ponos zbog djelovanja vojnika i oficira na prvoj liniji fronta. Posebno je skrenuta pažnja na stalni rast borbenih mogućnosti Oružanih snaga Rusije, uz neprekidan priliv savremenih sredstava — od raketnih sistema, bespilotnih letjelica i robotizovane tehnike, do novih podmornica i brodova, kojih je tokom godine u sastav Ratne mornarice ušlo ukupno 19, uz više novih podvodnih platformi. Putin je naglasio da će sistemi poput „Posejdona“ i „Burevestnika“ još dugo ostati jedinstveni u svijetu.

Belousov: Ukrajina izgubila 1,5 miliona vojnika

Ministar odbrane Andrej Belousov iznio je detaljnu operativnu sliku, naglasivši da su tempa napredovanja grupacija „Istok“, „Centar“ i „Zapad“ u odnosu na 2024. godinu povećana za 1,5 do 2 puta, kao i da broj oslobođenih naselja i kvadratnih kilometara teritorije za oko trećinu premašuje prošlogodišnje pokazatelje. On je ocijenio da je obrušavanje ukrajinske odbrane neizbježno, te da to sada priznaju i zapadni pokrovitelji Kijeva. Možemo konstatovati da je ruska strategija usmjerena prije svega na slom ukrajinske armije, a ne isključivo na teritorijalna osvajanja. Belousov je naveo da su Oružane snage Ukrajine od početka rata izgubile preko 1,5 miliona ljudi, od čega više od 500.000 tokom ove godine.

U izlaganju je posebno istaknut značaj stvaranja „bezbjednosne zone“ u pograničnim oblastima, čime je, kako je rečeno, značajno umanjena prijetnja upada u Belgorodsku, Kursku i Brjansku oblast. Međutim, ostaje nepoznato da li će ruska armija u tom smislu obustaviti eventualne prodore u Sumskoj oblasti. Dalje je navedeno da će oslobođenje Kupjanska, čija je pozicija trenutno vrlo zagonetna, proširiti bezbjednosni pojas u Harkovskoj oblasti, dok će zauzimanje Krasnog Limana, koji pada u „poluokruženje“, otvoriti put ka blokiranju Slavjanska, a Konstantinovka je označena kao ključ za čitavu Družkovsko-Kramatorsko-Slavjansku aglomeraciju.

Sukob sa NATO 2030.

Na kraju, Belousov se osvrnuo i na geopolitički kontekst, otvoreno govoreći o mogućnosti šireg sukoba sa NATO. On je ponovio da Rusija ne želi rat sa Evropom, ali da politika NATO-a i evropskih država, po procjenama Moskve, stvara preduslove za nastavak vojne konfrontacije u narednim godinama, sa vremenskim horizontom oko 2030. godine, što Rusiju primorava da već sada planira dugoročno i sistemski. Ovakve izjave sa ruske strane postale su vrlo učestale nakon Putinove izjave početkom ovog mjeseca. I on je tada izjavio da Evropa ide u smjeru rata sa Rusijom. Tom prilikom je zapretio da će se taj rat, za razliku od ovog u Ukrajini, voditi drugačije i da će kratko trajati, prenosi TV Front. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.