Rimljani panično bježe iz grada

RIM - Hiljade uspaničenih Rimljana napustilo je grad, a prodavnice su zatvorene usljed najave da je glavni grad Italije juče trebalo da bude pogođen razornim zemljotresom.

Policija se suočavala s ogromnim brojem poziva građana, pa je otvorena besplatna linija kako bi ih smirili.

Agencija ANSA javila je da je veći broj građana otišao u okolna sela, a veliki broj prodavnica u Rimu je zatvoren.

List "Republika" piše da se na radnom mjestu pojavilo 18 odsto radnika manje, a prosvjetne službe su obavijestile da je broj učenika smanjen za petinu.

Potres je najavio seizmolog Rafaele Bendandi, koji je umro 1979. godine.

Ravnajući se prema položaju planeta, seizmolog je zaključio da je baš juče Rim trebalo da pogodi razorni zemljotres.

Iako se tako nešto nije dogodilo, podaci italijanskog Instituta za geofiziku i vulkanologiju kažu da su do polovine jučerašnjeg dana u Italiji zabilježena 22 manja zemljotresa, ali ni jedan nije bio razoran po Rim.

Bendandi je predvidio i zemljotres u Frijuli 1976. godine koji je odnio hiljadu života, a 45.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.

Sa druge strane, kontroverzni italijanski naučnik Đampaolo Đulijani, koji je najavio potres u L’akvili, tvrdi da Rimu ipak prijeti opasnost.

Đulijani je samo dan prije nego što se tlo zatreslo u L’Akvili i odnijelo 300 života, rekao da će doći do potresa.

Niko mu nije vjerovao, a čak je bio i optužen za lažnu uzbunu.

Sud ga je oslobodio optužbi, priznajući da je naučnom metodom predvidio potres, mada nije bio precizan u njegovom lociranju.

Inače, Bendandi je postao poznat još 1924. godine, kada je 4. januara zemljotres pogodio italijansku oblast La Marke. U novembru prethodne godine, Bendandi je kod notara uredno ovjerio izjavu kojom najavljuje zemljotres u oblasti La Marke. Pogriješio je u dva dana, jer je u njegovoj izjavi stajalo da će se zemljotres dogoditi - 2. januara 1924, objasnio je "Dejli telegraf".

Bendandi, samouki naučnik, umro je 1979. godine. Nikada nije priložio naučni dokaz svoje teorije da je zemljotrese moguće predvidjeti na osnovu kretanja Sunca, Mjeseca i drugih planeta Sunčevog sistema.

Ipak, postao je poznat, ne samo u Italiji, zbog tačnog predviđanja zemljotresa. Tako je "pogodio" datum zemljotresa koji je 13. januara 1915. pogodio Avecano, i tom prilikom odnio 30.000 života.

Bendandija je ozbiljno shvatio i italijanski diktator Benito Musolini, koji ga je odlikovao Ordenom viteza Reda italijanske Krune. Međutim, Musolini je Bendandiju takođe zabranio bilo kakvo javno objavljivanje predviđanja, pod prijetnjom protjerivanja iz zemlje.

Rafaele Bendandi rođen je 1893. godine u Faenci. Potiče iz siromašne porodice. Poslije završetka osnovne škole pohađao je kurs tehničkog dizajna i postao šegrt kod jednog časovničara. Međutim, ubrzo je pokazao izrazitu sklonost prema astronomiji i geofizici, pa je izradio sopstveni teleskop i seizmograf.

Zemljotresima se počeo baviti poslije velikog potresa tla u Mesini 1908. godine. Poslije povratka iz rata, gdje je služio kao mehaničar u italijanskoj vojsci, 1920. godine postao je član Italijanskog društva seizmologa. Ubrzo je razvio sopstvenu teoriju o nastanku zemljotresa, koju je nazvao "seizmogenika". Želeći da što bolje savlada cijelu problematiku, dane je provodio u pećinama Apeninskih planina, gdje je u osami učio.

Godine 1959. Bendandi je prema sopstvenim tvrdnjama, otkrio novu planetu Sunčevog sistema, smještenu između Merkura i Sunca. Nazvao je Faenca, po rodnom gradu.

Spisi

Među spisima pronađenim poslije njegove smrti su i predviđanja o događajima u budućnosti. Mnogi su ih smatrali veoma opasnim, tako da su ih pokušali i spaliti. Međutim, nekoliko fragmenata je spaseno, a na njima se pojavljuju godine 2011. i 2012. Međutim, uz njih nisu navedene bilo kakve lokacije ili eventualna pominjanja zemljotresa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.