Rat Australije i Japana zbog kitova

Hag - Australija i Japan, inače prijateljske i ekonomski snažno povezane zemlje, ukrstile su koplja oko lova na kitove pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, prenose agencije.

U toku je iznošenje argumenta i dokaza pred ovim sudom po optužnici koju je podnijela Australija, a koja tereti Japan da sprovodi lov koji predstavlja kršenje međunarodnih sporazuma i ugrožava opstanak kitova u Južnom okeanu.

U holandskoj prijestonici Hagu u toku je neobičan sudski proces u kojem vojno-politički saveznici i veliki ekonomski partneri Australija i Japan vode pravnu ali i medijsku bitku u vezi sa lovom na kitove u međunarodnim vodama Južnog okeana.

Iako zemlja sjeverne polulopte, Japan najveći dio svog lova na kitove sprovodi na južnoj, u vodama blizu ledenog kontinenta Antarktika.

Australija je proglasila jedan dio voda u kojima se kreću japanski kitolovci svojom ekskluzivnom ekonomskom zonom, te je od 2008. godine počela da šalje brodove čiji je zadatak da nadgledaju aktivnosti japanskih kitolovaca u dijelu Južnog okeana koji je utočište kitova.

Ovi australijski izviđači snimili su fotografije krvavih scena koje su izazvali revolt javnosti i uzburkali duhove među borcima za zaštitu živodne sredine u Australiji i Novom Zelandu, kao ona na kojoj se vidi kako japanski kitolovac vuče leševe majke i bebe kita.

Nezadovoljstvo javnog mnjenja u Australiji prisililo je vladu ove zemlje da podnese zahtjev Međunarodnom sudu pravde za zaustavljanje lova na kitove u međunarodnim vodama u Južnom okeanu.

Japan je najveći spoljnotrgovinski partner Australije. Zemlja izlazećeg Sunca guta između 30 i 40 odsto cjelokupnog australijskog izvoza prirodnog gasa, uglja i govedine, a Japan je i veliki kupac australijskog uranijuma i drugih ruda, vune i voća. Sa druge strane, najveći dio elektronike, automobila i proizvodnih mašina koje južni kontinent uvozi dolazi upravo iz Japana.

Australija je polovinom 2010. godine podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde tereteći Japan da zloupotrebljava kvote za lov u svrhe istraživanja i tvrdeći da nema razloga da se ovi gigantski morski sisari ubijaju da bi se proučavali, pogotovo što su japanski moreplovci u protekle nepune tri decenije već usmrtili oko 10.000 kitova, i na taj način ugrozili njihov opstanak.

Prema tvrđenju australijske strane, Japan je na taj način tako prekršio međunarodni sporazum koji zabranjuje komercijalni lov i Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim divljim vrstama flore i faune.

Na sudskom saslušanju koje je počelo prošle nedjelje australijski pravni zastupnici optužili su Japan za zloupotrebu prava na lov u naučne svrhe i utvrdili da je riječ o maskiranom lovu u komercijalne svrhe, jer se na brutalan način ubija nepotrebno veliki broj životinja čije meso na kraju završava u japanskim restoranima i supermarketima.

Japanski mornari vijekovima love kitove a u moderno doba, Japan je u toku vladavine cara Međija krajem 19. vijeka počeo organizovan lov na kitove u udaljenim međunarodnim vodama kako su to činile i druge države.

Međutim, ova dalekoistočna zemlja potpisala je 1986. godine deklaraciju Međunarodne komisije za lov na kitove kojom se zabranjuje komercijalni lov na ove krupne životinje, zbog čega su japanski kitolovci bili prisiljeni da svoje aktivnosti nastave pod okriljem naučnog istraživanja.

Naime, komisija zabranjuje svojim zemljama članicama lov u komercijalne svrhe, ali im dozvoljava lov u naučne svrhe, te dopušta lov u egzitencijalne svrhe domorodačkim zajednicama čiji život tradicionalno u bitnoj mjeri zavisi od tog mesa, kao što su Inuiti (Eskimi) na Grenlandu i u Kanadi.

Japan se pred Međunarodnim sudom pravde brani tvrdnjom da u toj zemlji postoji izuzetno duga tradicija konzumacije mesa kita, da je to običaj vezan za japansku kulturu i da zapadne zemlje pokušavaju da mu nametnu svoje vrijednosti, pri čemu su neobjektivne, odnosno previše emocionalne.

Naime, japanski predstavnici smatraju da istraživanje broja kitova pokazuje da oni nisu ugrožena vrsta, te da su protivnici lova na kitove ignorišu objektivne činjenice jer su opčinjeni činjenicom da ove životinje pokazuju izvjesni oblik inteligencije u komunikaciji, zbog čega se zapadnjački borci za zaštitu životne sredine skloni tome da kitove antropomorfiziraju, odnosno doživljavaju ih sličnim ljudima više nego to što oni zaista jesu.

Zapadne države tako su se upustile u jednu vrstu moralnog krstaškog rada u kojem pokušavaju da civilizuju druge, mada bi era takvih pokušaja trebala da bude završena a kulturna raznovrsnost prihvaćenja.

Sudsko saslušanje u Hagu trajaće do 16. jula a presuda 16 sudija međunarodnog suda očekuje se u narednih šest mjeseci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.