Foto: Putin pristao na kontakt grupu
Berlin - Ruski predsjednik Vladimir Putin složio se s predlogom njemačke kancelarke Angele Merkel o formiranju kontakt grupe za Ukrajinu, saopštila je njemačka vlada.
"Predsjednik Putin je prihvatio predlog njemačke kancelarke da se odmah oformi istražna komisija, kao i kontakt grupa, možda pod rukovodstvom OEBS-a, kako bi se otvorio politički dijalog", navedeno je u saopštenju njemačke vlade, izveštava AFP.
Tokom razgovora s Merkelovom u nedjelju, Putin je istakao da su mjere koje je preduzela Rusija potpuno adekvatne i skrenuo pažnju na nesmanjenu "pretnju nasiljem ultranacionalističkih snaga", kojom se izlažu opasnosti ruski građani i ruskojezično stanovništvo u Ukrajini.
S druge strane, Merkelova je, povodom ruske intervencije na Krimu, prebacila Putinu povredu međunarodnog prava, saopštio je sinoć u Berlinu, poslije telefonskog razgovora dvoje državnika, zamjenik portparola njemačke vlade Georg Štrajter.
Merkelova je prebacila Putinu da je "neprihvatljivom ruskom intervencijom na Krimu prekršio međunarodno pravo", rekao je Štrajter i naveo da je Merkelova podsjetila i na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine u kome se Rusija obavezala na poštovanje nezavisnosti i suvereniteta Ukrajine i postojećim ganicama.
Putin je, naveo je Štrajter, takođe, prekršio i Ugovor o Crnomorskoj floti iz 1997. godine, prenijeli su sinoć nemački mediji.
Šef njemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer je danas, povodom situaicje u Ukrajini, naglasio da je vrhunski prioritet da se postigne da Kijev i Moskva međusobno razgovaraju i u izjavi televiziji ARD rekao da bi formiranje međunarodne kontakt grupe u uvom slučaju moglo biti od koristi.
Istovremeno, premijer Rusije Dmitrij Medvedev je rekao da će novi lideri u Kijevu "skončati svoju vladavinu u novoj revoluciji i da će pasti nova krv".
"Ako je Janukovič kriv pred Ukrajinom, onda neka ode poslije procedure za opoziv i sudite mu. Sve drugo je bezakonje. Takvo preuzimanje moći znači da će vladati nestabilnost. Biće završeno novom revolucijom, novom krvlju", naveo je Medvedev na Fejsbuku.
Savjet federacije Rusije (gornji dom parlamenta) odobrio je juče Putinov zahtjev za slanje ruske vojske u Ukrajinu radi zaštite ruskih građana i Crnomorske flote na Krimu do normalizacije stanja u Ukrajini.
Ranije danas, nakon ulaska ruskih vojnih konvoja u Ukrajinu, novoizabrani premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk optužio je Rusiju za "proglašenje rata", a u zemlji je proglašena opšta vojna mobilizacija kao odgovor Rusiji.
Ponašanje Rusije je naišlo na oštre osude političara sa Zapada.
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen rekao je da sve članice Alijanse pozivaju Rusiju da brzo "deeskalira situaciju" u Ukrajini.
Članice NATO su apelovale na "obe strane u krizi" da dođu do mirnog riješenja kroz dijalog, uz posmatrače pod okriljem UN SB ili OEBS.
"Pozivamo Rusiju da poštuje sve svoje međunarodne obaveze, da povuče svoje vojne snage u baze i da se suzdrži od bilo kakvih poteza bilo gdje drugde u Ukrajini", rekao je Rasmusen.
Nešto ranije, njemački šef diplomatije Frank-Valter Štajnmajer rekao je da ruski vojnici moraju da se vrate u kasarne i da bi "kontakt grupa" mogla da bude dio riješenja u Ukrajini.
Štajnmajer smatra da je "vrhunski prioritet" uspostavljanje dijaloga Kijeva i Moskve i ocijenio da bi od pomoći mogla da bude međunarodna grupa u čijem bi sastavu bile zemlje EU, Rusija, Ukrajina i možda UN. Štajnmajer je za njemačku televiziju ARD rekao da "na koncu, rezultat mora da bude da se ruski vojnici vrate u svoje kasarne".
Prema njegovim riječima, od Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) bi moglo da bude zatraženo da formira misiju koja bi utvrdila činjenično stanje na terenu.
Štajmajer je dodao i da postoji razmimoilaženje među članicama grupe osam najjačih industrijskih zemlja G8 oko toga da li bi Rusiju trebalo isključiti iz grupe.
Istovremeno, poljski premijer Donald Tusk pozvao je Zapad da primjeni "čvrst pritisak" na zvaničnu Moskvu zbog, kako je naveo, prijetnji ruske vlasti Ukrajini.
"Jedini način da se Rusija zaustavi i spriječi tragični konflikt u ovom dijelu svijeta jeste da Evropa, SAD i Kanada primjene čvrst pritisak i pokažu odlučnost u tome", rekao je Tusk u obraćanju novinarima, a prenijela agencija AFP.
U Varšavi je ispred ruske ambasade danas protestovalo više stotina ljudi, koji su mahali zastavama Poljske, Ukrajine, Evropske unije i Bjelorusije i nosili transparente na kojima su ruskog predsjednika Vladimira Putina poredili sa Hitlerom i Staljinom. Protest je održan i u Češkoj.
Tusk je pozvao na primjenu "mirne, uravnotežene, ali istovremeno čvrste i ujedinjene politike prema Rusiji, koja će se bazirati na neslaganju prema postupcima i saopštenjima zvanične Moskve".
Poljski premijer smatra da trenutno ne postoji direktna opasnost po njegovu zemlju, ali je dodao da bi "uporna nestabilnost u Ukrajini, raspad te zemlje ili građanski rat na duže staze predstavljali značajnu pretnju".
Velika Britanija se povukla iz pripremnih razgovora za samit osam najrazvijenijih zemalja sveta - G8, jer je Rusija počela da gomila vojnike na ukrajinskom poluostrvu Krim.
Samit bi trebalo da se održi u ruskom crnomorskom gradu Sočiju.
Britanski premijer Dejvid Kameron rekao je da ministri iz njegove vlade takođe neće otići na Paraolimpijske igre u Soči, koje počinju 7. marta.
Sekretar spoljnih poslova Vilijem Hejg otputovao je danas u Kijev, kako bi se lično sastao sa novim vođama u Ukrajini povodom krize u toj zemlji i načina da se ona riješi.
Hejg je pred polazak rekao da je izuzetno zabrinut zbog nove eskalacije situacije.
Šef britanske diplomatije je naveo da su mu ukrajinski zvaničnici kazali preko telefona da neće odgovarati na ruske provokacije, a Hejg ih je posavjetovao da "nastave tim kursom".
Hejg je rekao da će Britanija nastaviti da savjetuje Rusiju da direktno razgovara sa ukrajinskim liderima kroz ministarske i vojne kanale.
Dodao je da će razgovarati sa ukrajinskim vlastima o potrebi da predstavljaju cijelu zemlju i da obezbjede da predstojeći izbori u toj zemlji budu fer.
Italija je apelovala na Rusiju da ne pokreće "totalno neprihvatljivu" invaziju na Ukrajinu, ističući svoju izuzetnu zabrinutost zbog skorašnjih događaja na Krimu.
U saopštenju kancelarije italijanskog premijera Matea Rencija se napominje da Italija podržava zahtjev međunarodne zajednice za poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, prenosi Rojters.
Italija, koja je članica G8, nije najavila neučestvovanje na sastanku te grupe, koji bi trebalo da se održi u junu u Sočiju, kao što su to učinile Velika Britanija, Francuska i SAD.
Renci, koji je prošlog mjeseca došao na premijersku funkciju, danas je imao sastanak sa svojim ministrima spoljnih poslova i odbrane, pošto je prethodno razgovarao o situaciji u Ukrajini s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Fransoa Olandom.
"Italija snažno apeluje na Rusiju da izbegne akcije koje bi vodile pogoršavanju krize i da svim sredstvima sledi put dijaloga", navodi se u saopštenju Rencijevog kabineta.
Šef slovenačke diplomatije Karl Erjavec izjavio je danas, uoči sutrašnjeg ministarskog sastanka EU, da će predložiti da Slovenija posreduje između Rusije i Unije u krizi oko Ukrajine.
Izražavajući zabrinutost zbog situacije u Ukrajini, Erjavec je rekao da je pozicija Ljubljane da se "mora održati integritet i suverenitet Ukrajine", prenijela je agencija STA.
"Naša pozicija će biti da je potrebno pronaći riješenje putem političkog dijaloga i diplomatije, jer rat u tom regionu može da predstavlja katastrofu za stabilnost Evrope i šire", rekao je šef slovenačke diplomatije u mjestu Naklo kod Kranja.
Erjavec je, navodi slovenačka novinska agencija, kao "crni scenario" upozorio na mogućnost dezintegracije Ukrajine.
Prema njegovim riječima, predlog da Slovenija posreduje uzima u obzir dobre odnose sa Rusijom.
"Sve vrijeme smo ukazivali da je bio potreban stalni dijalog sa Rusijom", rekao je Erjavec i ocijenio da je glavna greška Brisela povodom plana za potpisivanje sporazuma o asocijaciji i slobodnoj trgovini sa Ukrajinom bila ta što nije vođen dijalog sa Rusijom.
Slovenački ministar spoljnih poslova izrazio je očekivanje da će ministri u Briselu razmatrati i pitanje što skorije finansijske pomoći Ukrajini, kojoj, prema procjeni, sada treba između 25 i 35 milijardi dolara.
Australijski premijer Toni Abot ocijenio je danas da je ruski upad u Ukrajinu "neprihvatljiv", rekavši Rusiji "da odstupi".
"Mislim da bi svaki Australijanac, mislim da bi ljudi širom svijeta pomislili u ovom trenutku - dalje ruke od Ukrajine", rekao je Abot za televizijsku mrežu Netvork ten.
On je dodao da to kako se ponela Rusija nije prijateljsko i susjedsko postupanje, naglasivši: "Rusija zaista treba da odstupi".
Istakao je da je "jednostavno neprihvatljivo" za Rusiju da se vojno miješa u Ukrajini, opisavši događaje u toj zemlji kao "veoma, veoma zabrinjavajuće".
Abot je, međutim, odbio da spekuliše o tome da li bi SAD trebalo da upotrebe silu protiv bilo koje ruske vojne akcije.
"Ali, prosto, ovo je neprihvatljivo ponašanje. Ne možete tek tako sa vojnim snagama i agresivnom namjerom da pređete granicu druge zemlje", poručio je Abot.
Opozicioni lider Bil Šorten naglasio je da Rusija "treba da prestane da se mješa u ukrajinska posla".
"Ostavite Ukrajinu da nastavi na miran i demokratski način", rekao je on novinarima u Hobartu.
Ministar spoljnih poslova Novog Zelanda Marej Mekali pozvao je sve strane uključene u krizu u Ukrajini da se "uzdrže od bilo kakvih akcija koje bi mogle da eskaliraju napetosti".
"Suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine mora biti poštovan i očuvan. Savet bezbjednosti UN se sastao da raspravi to pitanje. Ono ostaje predmet aktivnog razmatranja i Vlada Novog Zelanda to izbliza prati", rekao je Mekali, a prenose novozelandski mediji.
Novozelandski ministar je naglasio da je Savet bezbjednosti adekvatno tijelo da preuzme vođstvo i dodao: "Očekujemo da bude na nivou svoje odgovornosti".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.