Prvi centar za odbranu od sajber-napada

BERLIN - Informatičko-hakerski ratovi postaju dio tajne diplomatije i dobijaju sve veću političku težinu. Serveri njemačke vlade samo su do oktobra ove godine zabilježili 1.600 pokušaja upada, za razliku od njih 900 u čitavoj 2009. Najviše ih je došlo iz Kine, prenijele su agencije.

To je razlog zbog kog je njemački ministar unutrašnjih poslova Štefan Paris obavijestio medijsku javnost da će iduće godine započeti s radom prvi centar za obranu od sajber-napada.

Ipak, nisu svi u istoj mjeri zainteresovani za njemačke tajne informacije. Tragovi pokušaja provala na vladine servere vode najčešće do Kine koja se očito želi dokopati raznoraznih tehnoloških i političkih tajni:

- Njemačka je zemlja visoke tehnologije, sa znatnim iskustvom i znanjem o njenoj primjeni. Naravno da drugi pokušavaju doći do tih podataka - rekao je Paris.

Njemačka nije prva kojoj je palo na pamet da na jednom mjestu okupi stručnjake "razbacane" po vojno-obavještajnim institucijama i organizuje ih u "sajber-štab". Amerikanci su to već učinili izgradnjom Sajber-komande još 2009, a Britanci su prije dva mjeseca najavili istu inicijativu. Ostrvske će vlasti u svoju "onlajn" zaštitu potrošiti milijardu dolara.

U prvom njemačkom sajber-centru tijesno će sarađivati vladini eksperti, zaposleni u obavještajnim službama i predstavnici svijeta kapitala, rekao je na pres-konferenciji Štefan Paris.

Istovremeno, vlade mnogih zemalja udvostručile su napore da uspostave veću kontrolu nad informacijama da bi spriječile da dospiju na internet, nakon što je stranica "Vikiliks" objavila američke povjerljive dokumente, piše "Fajnenšel tajms".

Ovaj trend izaziva zabrinutost kod onih koji internet smatraju najvećom demokratskom silom van domašaja vlada.

List ističe da se Kini i drugim autoritarnim režimima, koji već duže kontrolišu pristup informacijama, sada pridružuju zemlje poput SAD koje su ogorčene zbog nedavnog objavljivanja američkih diplomatskih depeša.

Stručnjaci upozoravaju da bi naglasak na bezbjednosti informacija mogao da otvori put većem prisustvu vlada u sajber-prostoru.

Motivi i pristupi zemalja su različiti.

Mada američki političari tvrde da nisu vršili pritisak na kompanije da prekinu poslovne veze sa "Vikiliksom", javne prijetnje administracije da će preduzeti zakonske mjere protiv stranice i osnivača Džulijana Asanža, sigurno nisu prošle nezapaženo, primjećuje "Fajnenšel tajms".

Digitalne brave

Međutim, postoji jednostavni aksiom programiranja: za svaki program koji osigurava zaštitu postoji program koji je može probiti. U najboljem slučaju, sve što digitalne sigurnosne brave mogu učiniti je odgađanje neminovnog i indirektno stvaranje nove i inteligentnije generacije sajber-špijuna i kriminalaca, smatraju stručnjaci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.