Proslava dana Hristovog rođenja u svijetu: Dijele hranu, čiste kuće i pjevaju Božiću

Tanja Milaković
Proslava dana Hristovog rođenja u svijetu: Dijele hranu, čiste kuće i pjevaju Božiću

Svega nekoliko zemalja u svijetu Božić slavi prema julijanskom kalendaru i iako je za sve njih karakteristična posna trpeza uoči proslave dana Hristovog rođenja, svaka država ima običaj koji je svojstven samo njoj.

U Ukrajini postoji nekoliko običaja proslave Božića. Tokom vremena Sovjetskog Saveza Božić u Ukrajini nije bio zvanično proslavljan, ali njeni stanovnici nisu zaboravili tradiciju. Proslava počinje sa Svjatom večeri kada se porodica okuplja i za trpezom služi 12 različitih vrsta jela, za svaki mjesec po jedno. Među njima je obavezna kutja, odnosno kuvana pšenica prelivena sirupom od meda i maka.

Za sofrom se tokom večere ostavljaju i prazne stolice koje se namijenjene preminulim članovima porodice čije duše prema vjerovanju takođe dolaze na Božićnu večeru.

Kao i ostali pravoslavci tako i Rusi proslavu Božića počinju uz posnu večeru na kojoj se uglavnom služi jelo od ovsene kaše. Tu su i jela od različitih vrsta žitarica za sreću u životu, te med i sjeme maka za mir u životu. Preko stola se postavlja bijeli stolnjak koji simboliše bijelo platno u koje je stavljen Isus kada je rođen. Na njemu se nalazi i slama koja simboliše skromnost pećine u kojoj se rodio. Prije jela majka porodice iscrtava krst na čelu svakog člana uz pomoć meda.

Proslava Božića u Bjelorusiji je čvrsto vezana za narodni praznik Kalijadi koji vuče korijene još iz paganskog vremena i vezan je za kratkodnevicu, koja nagovještava skori dolazak proljeća. Osim odlaska u crkvu, svaka bjeloruska porodica služi jelo zvano kacija koja se uglavnom sastoje od haringi, gljiva, različitih vrsta palačinki i kisela, odnosno dezerta od voća, bobica i krompirovog skroba.

Ispod stolnjaka nalaze se grančice slame različite dužine koje svaki član porodice izvlači da bi se vidjelo ko će najduže živjeti. Važan dio proslave je Kaliadavane, odnosno grupa ljudi obučenih u nacionalnu nošnju koji obilaze kuće i pjevaju božićne pjesme.

Gruzijci proslavljaju Božić na sličan način kao ostali pravoslavci iako na taj dan učestvuju u procesiji zvanoj Alilo koja se kreće ulicama gradova i sela pri čemu se dijele pokloni najugroženijim stanovnicima.

Na čelu procesije nalaze se sveštenici koji nose ikone, krstove i zastave dok se iza njih kreću ljudi pješice ili se voze u kolima koja vuku volovi. Mnogi nose slatkiše i čurkeli - slatkiš od oraha i soka od grožđa u obliku kobasice, koje dijele djeci. Mnogi kupuju božićno drvce zvano čičilakis na kojem se grane posebno oblikuju da bi izgledom podsjećali na vunu.

Jermeni se za Božić počinju pripremati sedam dana ranije velikim čišćenjem kuća i stanova  uoči dolaska sveštenika koji ih blagosilja. Takođe stavljaju sjeme leblebija ili pšenice na loptice od pamuka da bi izniklo u proljeće, što simbolizuje obnavljanje života. Jermenske porodice se okupljaju za božićno veče i večeraju rižu, ribu, basturmu, sudžuk i supu od jogurta. Hrana ima važnu ulogu u ukrašavanju božićnog drvceta koje se obično kiti voćem i ukrasima u vidu bijelih golubica simbolizujući mir. Tokom Božića većina kuća se preuređuje da bi ličile na scenu rođenja Hrista. Djeca stavljaju kape i maramice na oluke da bi u njima kasnije pronašli pšenicu, suvo grožđe i novčiće.

Više od polovine stanovnika Etiopije su pravoslavni hrišćani i proslava Božića počinje 6. januara kada Etiopljani izlaze na ulice i čitavu noć provode vani. Na sam dan Božića, koji se u Etiopiji naziva Gana, ljudi odlaze u stare crkve od kojih su mnoge isklesane u vulkanskim stijenama. U mnogim gradovima i selima se organizuju trke konja i narodni plesovi. Nakon toga ide se kućama na ručak koji uključuje začinjenu pileću čorbu doro vat, lepinje indžera i domaće vino ili pivo. Djeca dobijaju sitne poklone i organizuju igru gena koja je slična hokeju na travi.

Makedonija

Proslava Božića u Makedoniji počinje petog januara u vidu kolada kada djeca idu od vrata do vrata i pjevaju božićne pjesme, a zauzvrat dobijaju poklone u vidu voća, slatkiša i oraha. Prema tradiciji, kasnije se tokom večeri odrasli skupljaju uz vatru i pričaju o protekloj godini kao i mogućim dešavanjima u nastupajućoj godini. Sljedećeg dana domaćin kuće siječe badnjak u tri dijela čime se oslikava Sveto trojstvo i donosi ga kući gdje ga uzimaju muški članovi porodice i bacaju u vatru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana