Prokletstvo drugog mandata američkih predsjednika

Vašington - Ako ste organizacija u Americi koja u svom nazivu ima riječ patriotska, u svom programu kritikujete aktuelnu administraciju predsjednika Baraka Obame ili ste povezani sa republikanskim pokretom Čajanka, sve do nedavno postojale su velike šanse da poreska služba SAD (IRS) prema vama ima posebno oštar stav u odnosu na neku liberalnu organizaciju, prenose agencije.

Takvim organizacijama nije bilo dozvoljeno da dobiju poreska oslobađanja, a kad i jeste, na to su čekali u prosjeku po 27 mjeseci, dok su službenici IRS-a kod zahtjeva sličnih nevladinih grupa koje su bliske demokratama i liberalnim krugovima za trostruko manje vrijeme donosili rješenja.

Takođe, istraga koja je naknadno sprovedena, pokazuje da je od konzervativnih grupa traženo da dostave “nemoguću dokumentaciju” samo da bi bili odbijeni.

Da, sve to se dešavalo do maja ove godine u Americi 21. vijeka. Prva žrtva je pala: vršilac dužnosti poreske uprave Stiven Miler podnio je ostavku.

I to tek kad je sam Obama reagovao, nazvavši cijeli slučaj “nečuvenim”.

Prethodno je portparol Bijele kuće Džej Kerni danima demantovao da postoje propusti, ili odgovarao novinarima da ne može da komentariše rezultate istrage u ovoj i drugim aferama koje ovih dana pogađaju Vašington.

Pored “poreske priče”, Obamu su šest mjeseci od trijumfa na predsjedničkim izborima nad Mitom Romnijem pogodila još dva skandala - afera Bengazi i skidanje listinga telefona novinara agencije Asošiejted pres oko curenja podataka u vezi sa istragom oko jedne osujećene terorističke akcije.

Da li je u pitanju takozvano “prokletstvo drugog mandata”, koje decenijama pogađa američke predsednike?

Profesor uglednog prestoničkog Univerziteta Džordž Mejson i bivši funkcioner Stejt departmenta Ričard Kauzlarić smatra da je dosadašnje iskustvo lidera SAD pokazalo da je drugi mandat uvijek teži od prvog.

- Drugi mandat američkih predsjednika je uvijek ispunjen problemima, od lične do političke prirode - ističe Kauzlarić u razgovoru sa dopisnikom Tanjuga u Vašingtonu.

Treba podsjetiti na aferu “Votergejt” u drugom mandatu Ričarda Niksona, Klintonovih “igara” u Ovalnom kabinetu sa Monikom Levinski, takođe u njegovom drugom mandatu, kao i erupcije napada na američke snage u Iraku za vrijeme drugog mandata Džordža Buša mlađeg.

- Iskreno, to je čudna situacija, pošto četiri godine nisu dovoljne za predsjednika da ispuni ono što želi, a onda osam godina djeluje predugo - ocjenjuje Kauzlarić, dok jedan od komentatora na popularnom Nacionalnom javnom radiju (NPR) predlaže pola u šali, a pola u zbilji da se američki predsjednik ubuduće bira na samo jedan mandat koji bi trajao šest godina.

Svi se međutim slažu u jednom - Obamu će najteže pogoditi poreski skandal.

- Amerikanci možda ne mogu da nađu Bengazi na mapi svijeta ili shvataju u potpunosti problem oko novinara AP-a, ali su na optužbe vezano za poresku upravu veoma osjetljivi - dodaje profesor Džordž Mejsona.

Ono što predstavlja poseban problem za Obamu je činjenica da taj slučaj smeta kako konzervativnim, tako liberalnim krugovima.

Konzervativci se, naravno, osjećaju pogođenim jer su bili diskriminisani prilikom zahtjeva za poresko oslobađanje, dok liberalna javnost nikada ne voli preveliko miješanje države u privatne poslove, a pogotovo ne zloupotrebu takvih ovlašćenja.

- Poreska uprava je mjesto koje Amerikanci po tradiciji vole da mrze - navodi se u komentaru NPR-a.

Kauzlarić dodaje da od kada je ta priča izbila u javnost, 90 odsto Amerikanca prati kako će se cijeli slučaj završiti.

Kada je u pitanju “Bengazi skandal” i optužbe republikanaca da konzulat nije bio adekvatno obezbjeđen 12. septembra prošle godine kada je ubijen ambasador Kris Stivens i još trojica Amerikanaca, Obama stoji nešto bolje, ali samo zato što je glavna meta napada bivši državni sekretar Hilari Klinton, a ne on lično.

Zvijezda u usponu Republikanske partije Rend Pol čak je iznio ocjenu da Klintonva zbog svoje uloge u tom slučaju nema šta da traži na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Ipak, ne treba zaboraviti da je i Obama već posredno platio političku cijenu za to, jer je morao da odustane od kandidature ambasadora Amerike u UN Suzan Rajs na funkciju državnog sekretara.

Rajs je nekoliko dana nakon napada u Bengaziju rekla da on nije bio organizovan, već da se radi o spontanim demonstracijama zbog anti-islamskog filma sa sajta “Jutjub”.

Politički protivnici su odgovorili, “da, spontani demonstranti su došli ispred konzulata naoružani zoljama i automatskim oružjem”.

Nakon što je više od 100 kongresmena i senatora potpisalo peticiju protiv Suzan Rajs, Obama je odustao od njene kandidature.

- Kao bivši službenik Stejt departmenta smatram da je kod Bengazija, na žalost, pažnja previše prebačena na politiku umjesto na to kako da se obezbjede ambasade - ocjenjuje Kauzlarić.

“Majski skandali” definitivno udaljuju Obamu od glavnih ciljeva njegovog drugog mandata - imigracione reforme, strože kontrole prodaje oružja i smanjenja budžetskog deficita.

Novembar 2016. godine je daleko kalendarski, a blizu politički.

- Američka scena se već priprema za sljedeće predsjedničke izbore i zato se mnoge stvari politizuju i od strane republikanaca i od demokrata - zaključuje profesor Kauzlarić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.