Foto: Prihvaćen Zakon o reformi zdravstva u SAD-u
VAŠINGTON - Predstavnički dom američkog Kongresa je u subotu uveče, poslije burne cjelodnevne rasprave, s tijesnom većinom glasova prihvatio Zakon o sveobuhvatnoj reformi zdravstva, što je u izvještajima američkih TV mreža ocijenjeno istorijskim dostignućem administracije Baraka Obame.
Zakon o dostupnom zdravstvenom osiguranju, koji treba da proširi zdravstveno osiguranje na desetine miliona građana SAD koji su trenutno neosigurani, upoređuje se po važnosti s uvođenjem sistema socijalnog osiguranja 1935. godine i programa zdravstvene brige za starije građane "Mediker" 1965. godine.
Poslije 14 časova rasprave, obilježene dubokom ideološkom podijeljenošću između većinskih demokrata i opozicionih republikanaca, Predstavnički dom je izglasao zakon s 220 glasova za i 215 protiv. Za zakon je glasalo 219 demokratskih kongresmena, a 39 je bilo protiv. Republikanci su bili protiv, uz izuzetak novog kongresmena iz Luizijane Džozefa Kaoa.
Dok su demokrate u raspravi isticali da zakon treba bitno da umanji teret troškova zdravstvene brige za većinu Amerikanaca te da riješi problem 47 miliona neosiguranih građana, republikanci su ga nazvali "vladinim preuzimanjem zdravstva", koje ubija slobodu, preduzetništvo, radna mjesta, ubija djecu (pobačaj) i povećava ogroman budžetski manjak.
Takođe je istaknuto da rasprava o uvođenju univerzalnog zdravstvenog osiguranja u SAD, koje je odavno standard u većini razvijenih zemalja, traje gotovo 100 godina od predsjednika Teodora Ruzvelta, i da su mnogi predsjednici bezuspješno nastojali provesti reformu.
Uz cijenu od 900 do 1.100 milijardi dolara u deset godina, zakon koji da bi stupio na snagu još treba prihvatiti Senat, trebalo bi da riješi problem 47 miliona Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja, te umanji cijenu osiguranja građanima srednjih i nižih prihoda, kroz obaveze većih firmi da osiguravaju zaposlene, državnih subvencija, većih pokrivanja troškova za lijekove penzionera, i niz drugih mjera za humanizovanje američkog, profitno orijentisanog, zdravstva.
Američki predsjednik Barak Obama približava se odluci o slanju dodatnih 30 hiljada vojnika u Avganistan iduće godine, ali možda je neće objaviti prije nego što završi posjetu Aziji u drugoj polovini novembra, objavila je američka novinska kuća "McClat'y Newspapers", pozivajući se na izjave zvaničnika administracije i vojske. Administracija planira da pozove tri brigade kopnene vojske iz 101. vazdušno-desantne divizije iz Fort Kembela, u Kentakiju te iz Desete planinske divizije iz Fort Drama, u državi Njujork, uz jednu brigadu marinaca.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.