Pregovori pred kolapsom

KOPENHAGEN - Nije trebalo mnogo vremena da "istorijski" samit UN o klimatskim promjenama uđe o potpuno haotičnu fazu, u kojoj su se razvijene i zemlje u razvoju do te mjere posvađale da je teško predvidjeti kako će i da li će u preostalih manje od dvije sedmice sklopiti dogovor.

Uzrok spora je "danski dokument" – pripremna verzija konačnog političkog dogovora o zaustavljanju klimatskih promjena, koja veći dio moći oko borbe s klimatskim promjenama daje u ruke bogatim zemljama, a zapostavlja zemlje u razvoju i UN. Verziju teksta od 27. novembra pribavio je britanski "Gardijan", a iako se ne zna koje su sve zemlje učestvovale u njegovoj izradi, priča se o "užem krugu povjerenja" oko SAD i Danske.

Istovremeno, "Gardijan" smatra da su pregovori pred kolapsom.

Nekoliko časova nakon što je Gardijan objavio svoj tekst, siromašne zemlje su iskazale svoju ljutnju. Sudanski predsjednik grupe G77, koja predstavlja veliki dio zemalja u razvoju, rekao je kako tekst "krade siromašnim zemljama atmosferski prostor".

Glavni UN diplomata Ivo de Ber brzo je dao svoj odgovor, rekavši kako se radi o "neslužbenom dokumentu koji su prije konferencije zbog konsultacija dobili neki ljudi. Jedini formalni tekstovi u UN procesu su oni koje napišu predsjednici konferencije u Kopenhagenu, na zahtjev svih učesnika".

Takva izjava nije smirila siromašne zemlje, koje i dalje pričaju o tome kako dokument uništava UN proces odlučivanja i Protokol iz Kjota. Zemlje u razvoju su zato iznijele svoju ideju novog klimatskog sporazuma. Osnovna ideja bila bi da se bogatim zemljama odrede stroge kvote za smanjivanje emisija ugljen-dioksida, dok bi se na zemlje u razvoju, kao što su Indija, Kina ili Brazil, primjenjivao proces praćenja, ali im se ne bi unaprijed određivale fiksne kvote. Šanse da takav sporazum bude potpisan jednako su velike kao i da se potpiše "danski dokument".

Inače, četiri najveće i najvažnije zemlje u razvoju, Kina, Indija, Rusija i Brazil, prije Kopenhagena su, navodno, potpisale zajednički dokument u kojem su naznačile negodovanje oko ideje da im se nameću fiksna smanjenja emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Bogati je svijet, navele su četiri zemlje, do bogatstva došao trošenjem fosilnih goriva, pa je odgovornost za prve bolne rezove na njemu.

Sve je to, naravno, samo uvertira u globalni samit, na kojem se s jedne strane predstavnici zemalja članica UN svađaju oko najsitnijih detalja, dok s druge strane eksperti plaše prisutne podacima o najtoplijoj deceniji u posljednjih 150 godina, a u pozadini cijele priče odvija se kontroverza oko "provaljenih" i-mejl poruka naučnika s britanskog univerziteta, koje su već počele da prerastaju u pravi političko-naučni skandal.

Kina

Kineski predstavnik u UN taktično je odgovorio da još nije vidio dokument o kojem se priča, pa ne može davati mišljenje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.