Pravoslavni običaji i tradicija u svijetu

Božićni običaji u pravoslavnom svijetu razlikuju se od podneblja do podneblja. Svaki narod unio je dio vlastite tradicije i običaja u jedan od najvećih hrišćanskih praznika.

U Rusiji, gdje se Božić obilježava prema starom kalendaru, dakle 7. januara, običaj je da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče. Poslije posta, koji prestaje sa pojavom prve zvijezde na nebu, slijedi specijalna božićna večera bez mesa, a glavno jelo se zove "kutja".

Večera je pripremljena od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i sjemenki maka (simboli sreće i mira). To se smatra "Svetom večerom", a servira se na bijelom stolnjaku koji simbolizuje bijelo ruho u koje je Hrist uvijen po rođenju.

U prostoriju se unese nešto slame kao podsjećanje na skromno okruženje u kom je Isus rođen, a velika bijela svijeća je postavljena u sredini stola u znak objave da je Hrist svjetlo svijeta.

U Grčkoj se Božić proslavlja 25. decembra. Tamošnji običaji nalažu da na Badnje veče djeca u selima idu od kuće do kuće gdje domaćinima požele sve najbolje i otpjevaju božićnu pjesmu (na grčkom "kalanda"), a za uzvrat budu počašćeni bombonama ili novcem.

Za večeru koja se priprema za Badnje veče karakterističan je "Hristov hljeb" ("hristopsomo"), u obliku velikih vekni različitih oblika, na čijim korama su dekoracije koje obično predstavljaju poslove kojim se porodica bavi.

U grčkim domovima sve donedavno nije bio raširen običaj kićenja jelke. Ono što za Božić krasi gotovo svaki grčki dom je bosiljak omotan oko malog drvenog krsta, pričvršćenog žicom iznad drvene posude sa svetom vodom. Jednom dnevno, član porodice, obično majka, umoči drveni krst sa bosiljkom u svetu vodu i njime poškropi sve prostorije u kući.

Na taj način, kažu, tjeraju se zli duhovi - "kilancaroi", koji žive u središtu zemlje, a u kuće ulaze kroz dimnjak. Od Božića, 25. decembra, pa do Bogojavljenja (6. januara) postaju prava napast.

U Bugarskoj, na Badnje veče (koji se slavi po novom kalendaru) priprema se posebna večera od 12 jela bez mesa, koja simbolizuju 12 mjeseci u godini. To su jela od pasulja, oraha i lješnika, suvih šljiva, a tu je i tradicionalni bugarski kolač - "banica". Nakon večere, važno je da svi članovi porodice od stola ustanu u isto vrijeme.

I u Ukrajini je najvažniji dio proslave Božića večera na Badnje veče, koju Ukrajinci zovu "Svjata večera". U seoskim domaćinstvima običaj je da glava kuće donese snop pšenice koji se zove "di duh", što znači "djedov duh". Snop simbolizuje pretke i naglašava želju da godina dobro rodi. U gradskim porodicama, "di duh" je prisutan u snopovima pšenice koji se stave u vazu.

U Rumuniji, narodni božićni običaji u selima počinju 20. decembra, na dan svetog Ignjatija, kada se žrtvuje prase koje će biti pripremljeno za večeru na Badnje veče. Vjeruje se da će duh praseta u narednoj godini porodici donijeti blagostanje.

Večera se priprema i po tri dana, i sastoji se uglavnom od prasetine pripremljene na razne načine, sarme, kobasica, a služi se i ćuretina, uz šljivovicu i vino.

U Makedoniji, koja Božić proslavlja po starom kalendaru, "kolede" (dječije pjevanje božićnih pjesama od vrata do vrata) "pada" 5. januara. Dan kasnije slijedi Badnje veče, kada se na kućno ognjište donosi božićno drvo - "badnik".

Drvo se prije toga isiječe na tri dijela (što predstavlja Sveto trojstvo), a sva tri dijela u kuću unese otac. Sin ili drugi član porodice dijelove drveta stavi u vatru a za tim se razmjene čestitanja: "Dobra večer i vesel badnik".

Trpeza - "posna večera" - strogo je vegetarijanska: kuvano povrće, lješnici i orasi, hljeb i suvo voće.

U Gruziji se na Badnje veče čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino. Božić se proslavlja 7. januara litijama na kojima se pjeva tradicionalna božićna pjesma "Alilo". Djeci se daruju bomboni i kolačići.

Pravoslavni vjernici u Siriji i Egiptu proslavljaju Božić na sličan način kao i u Rusiji, jer su ruski pravoslavni sveštenici bili ti koji su u Afriku i Bliski istok donijeli svjetlost Radosne vijesti.

Rumunija

Posebnost rumunske božićne trpeze su "kozonaći" - kolači sa suvim grožđem i lješnicima. Za Badnje veče mali Rumuni idu od kuće do kuće i pjevaju božićne pjesme, a sa sobom nose zvijezde izrađene od ukrasnog papira. Kasnije im se pridruže i odrasli.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.