Foto: Polovina Nijemaca smatra islam opasnim
Berlin - Islam se ne uklapa u zapadni svijet, smatra polovina njemačkog stanovništva, pokazuju rezultati istraživanja fondacije “Bertelsman”, koje prenosi “Dojče vele”.
U istočnom dijelu Njemačke, islam kao prijetnju doživljava još veći procenat stanovnika nego u zapadnom.
Otvorenost prema drugim religijama velikoj većini Nijemaca je važna.
Ali, u odnosu prema islamu, svaki drugi je vrlo sumnjičav.
- Islam danas pripada i Njemačkoj - za tu izjavu, bivši njemački savezni predsjednik Kristijan Vulf je 2010. godine pobrao i mnogo odobravanja, ali i kritika.
Jer, polovina njemačkoga stanovništva smatra da se islam ne uklapa u zapadni svijet.
Prvi rezultati toga reprezentativnog istraživanja objavljeni su ove nedjelje.
O značenju religije i vrijednostima, ispitano je u Njemačkoj i još 12 zemalja ukupno 14.000 ljudi.
S tvrdnjom da prema svim religijama treba biti otvoren, slaže se “potpuno” ili “više” 85 odsto Nijemaca.
Većinu religija njemačko stanovništvo doživljava kao obogaćenje.
To važi za hrišćanstvo, a naročito za judaizam i budizam.
Ali, nešto više od polovine Nijemaca (51 odsto) islam doživljava kao prijetnju.
Profesor Detlef Polak, sociolog religije i koautor istraživanja, smatra da je za takvu sliku islama odgovoran nedostatak ličnih kontakata muslimana i hrišćana.
U istočnom dijelu Njemačke, islam kao prijetnju doživljava još veći procenat stanovnika nego u zapadnom, iako u istočnom dijelu živi samo dva odsto svih muslimana u Njemačkoj.
S obzirom da se judaizam, budizam i hinduizam doživljavaju osjetno pozitivnije nego islam, iako s tim religijama sigurno ima manje direktnih kontakata, a Polak za takvu sliku smatra da su odgovorni i mediji.
- Slika koju mediji daju o budizmu ili hinduizmu je više slika miroljubive religije, dok je za sliku islama karakterističan fanatizam i agresivnost - kaže Polak u razgovoru za Dojče vele.
Slične razloge za strah od islama navodi i predsjednik Centralnog savjeta muslimana u Njemačkoj Aiman Mazjek, koji kaže da u medijima često vidimo vrlo iskrivljenu sliku islama.
On kaže da se uvijek i iznova prikazuju ekstremističke grupe, kao i da se jezički ne pravi u dovoljnoj mjeri razlika između religije i ekstremizma.
Na primjer nakon terorističkih napada na Bostonski maraton govorilo se o “islamskoj mreži” atentatora, kritikuje Mazjek, ali vidi razlog i za samokritiku.
- Muslimani bi sada trebalo još više da zasuču rukave, da se više uključe u ovo društvo i jasno pokažu da prihvataju ovu zemlju - naveo je Mazjak.
Već nekoliko godina uočljivo je nastojanje i politike i vjerskih zajednica da se pospješi dijalog različitih religija u Njemačkoj. Islamske zajednice u Njemačkoj od 1997. svakog 3. oktobra organizuju “Dan otvorene džamije”.
I jevrejske zajednice često pozivaju ne-Jevreje u sinagogu.
I u drugim zapadnim zemljama mnogo ljudi doživljava islam kao prijetnju - tako se na primjer u Izraelu izjasnilo 76 odsto ispitanika, u Španiji 60, u Švajcarskoj 50 procenta, a u SAD 42 odsto.
Nasuprot tome, u Južnoj Koreji islam kao prijetnju doživljava samo 16 odsto, u Indiji 30 procenata stanovnika.
Ipak, i među zapadnim zemljama ima onih u kojima se islam pozitivnije ocjenjuje nego u Njemačkoj, na primjer u Francuskoj, Velikoj Britaniji ili Holandiji.
Za sociologa religije Detlefa Polaka važnu ulogu u tome igra stepen obrazovanja muslimana u tim zemljama.
- U Njemačkoj među doseljenicima ima malo onih sa visokim obrazovanjem. To veoma utiče na predstavu prije svega o muslimanima. U brojnim drugim zemljama, mogućnosti obrazovanja doseljenika su bolje nego u Njemačkoj, pa je tako i veći njihov udio među uspješnim doseljenicima - naveo je Polak.
Ipak, istraživanje dolazi i do jednog ohrabrujućeg rezultata: velika većina hrišćana, muslimana i ateista u Njemačkoj uvjerena je da je demokratija dobar oblik vladavine - kod muslimana i ateista tako misli 80 odsto, kod hrišćana 90 procenata ispitanika.
Većina ispitanika u svim grupama zalaže se za razdvajanje politike i religije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.