Politiko: Brisel skeptičan prema američkim energetskim planovima na Balkanu

VAŠINGTON/ BRISEL - Planovi američkih energetskih kompanija da povećaju prisustvo na tržištu Zapadnog Balkana izazivaju zabrinutost u Evropskoj uniji zbog rizika da bi zemlje kandidati za članstvo mogle dugoročno da postanu zavisne od američkih fosilnih goriva, u trenutku kada pokušavaju da usklade svoje energetske sisteme sa klimatskim ciljevima EU.

EU dovodi u pitanje opravdanost novih gasnih projekata

Zvaničnici EU, međutim, dovode u pitanje potrebu i opravdanost pojedinih projekata, s obzirom na to da te zemlje trenutno imaju malu ili gotovo nikakvu domaću potražnju za gasom. Prema njihovom mišljenju, naglo povećanje ponude gasa moglo bi da ih dugoročno veže za fosilno gorivo i poveća zavisnost od uvoza.

EU ima cilj da do 2050. godine svede neto emisije gasova sa efektom staklene bašte na nulu i poveća udio obnovljivih izvora energije, a zemlje koje budu postale članice moraće da poštuju ta pravila. Zvaničnici EU strahuju da bi povećanje uvoza gasa moglo da oteža ostvarivanje tih ciljeva.

"Energetska dominacija" SAD nakon globalnih poremećaja

Američki gasni sektor, međutim, koristi napuštanje ruskog gasa u Evropi i poremećaje na globalnom tržištu izazvane ratom sa Iranom za sklapanje niza sporazuma o snabdijevanju u širem regionu, u skladu sa politikom administracije predsjednika Donalda Trampa koja naglašava "energetsku dominaciju".

Predstavnik za energetsku diplomatiju Evropske komisije na Zapadnom Balkanu Andras Hujber napominje da su pregovori o dovođenju američkog gasa u region u suprotnosti sa ključnim EU ciljem dekarbonizacije. Hujber je rekao da bi pojedini sporazumi mogli da prevaziđu cilj zamjene ruskih isporuka i da doprinesu "karbonizaciji regiona". Kao primjer naveo je preliminarni sporazum između Vašingtona i Bosne i Hercegovine o izgradnji gasovoda kojim bi gas sa hrvatskog ostrva Krk bio transportovan dalje kroz region.

Kontroverzni gasovod u BiH: Optužbe za korupciju i EU upozorenja

Parlament BiH usvojio je ranije ove godine zakon kojim je mala kompanija AAFS, koju vode ljudi bliski američkom predsjedniku Donaldu Trampu, određena za glavnog operatera gasovoda. To je izazvalo optužbe za korupciju, uz postojeće zabrinutosti zbog posljedica projekta po proces dekarbonizacije.

Zvaničnici EU upozorili su i da bi projekat mogao da ugrozi nastojanja BiH da napreduje ka članstvu u Uniji. Hujber je rekao da je ambasador EU uputio pisma u kojima su ukazani potencijalni problemi u vezi sa projektom.

Nedostatak transparentnosti i rizik za Balkan

Interna prepiska Evropske komisije, u koju je imao uvid Politiko, takođe ukazuje na zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti ugovora sa AAFS-om, kao i zbog rizika od dugoročnog oslanjanja regiona na gas. Potez Sarajeva izazvao je zabrinutost i u Energetskoj zajednici, inicijativi koju predvodi EU i čiji je cilj da zemljama koje teže članstvu pomogne da svoje propise usklade sa pravilima Unije.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski rekao je za Politiko da propisi koje ta organizacija promoviše ne određuju ko mora da bude dobavljač gasa, ali zahtijevaju jednake uslove za sve učesnike na tržištu. "Po definiciji, zakonodavstvo EU koje promovišemo ne određuje ko treba da bude dobavljač, ali ključni element je da ovdje moraju biti obezbijeđeni jednaki uslovi u regulatornom okviru", rekao je Lorkovski.

Ni sporazum o gasu za BiH ni aranžman koji se priprema za Albaniju još nisu ratifikovani. Bosanski interkonektor mora da dobije odobrenje gornjeg doma parlamenta, dok albanski projekat, zamišljen kao 20-godišnji ugovor o snabdijevanju u saradnji sa Grčkom i američkom kompanijom Venčr Global (Venture Global), za sada postoji samo u obliku memoranduma o razumijevanju i čeka rezultate studije izvodljivosti. Kako je navedeno, Srbija i Sjeverna Makedonija trebalo bi da dobijaju američki LNG preko planirane interkonekcije sa Grčkom.

Balkanski odgovor: Gas kao ključ zelene tranzicije

Uprkos zabrinutosti zvaničnika EU, balkanski zvaničnici koji su govorili na skupu u Beču ocijenili su da su potencijalni sporazumi sa SAD potrebni za usklađivanje sa zelenom tranzicijom EU. Njihov argument je da će energetski sistemi regiona morati da imaju dovoljno pouzdanih izvora energije koji mogu da obezbijede stabilno snabdijevanje kada proizvodnja iz promjenljivih obnovljivih izvora, poput vjetra i sunca, opadne, kao i tokom postepenog napuštanja uglja.

Šira slika je da zemlje Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU nastoje da obezbijede alternativne izvore energije koje sama EU ne može ili ne želi da im obezbijedi. EU proizvodi veoma male količine prirodnog gasa, ne finansira novu gasnu infrastrukturu u regionu, a istovremeno i sama sve više zavisi od američkog LNG-a.

Energetska zajednica: SAD koriste tržišne prilike

Lorkovski je, međutim, dodao da se američkim kompanijama ne može zamjeriti što pokušavaju da prodaju ono što proizvode. "Ne možete nekoga kriviti zato što koristi vrijeme da proda ono što ima. Ne vidim da EU može da obezbijedi gas", rekao je Lorkovski.

Energetska zajednica inače radi na usklađivanju energetskih tržišta svojih članica sa EU, dok je regionalna integracija gasnog tržišta jedan od njenih prioriteta. U januaru je Lorkovski ocijenio da će veća uloga LNG-a u regionalnom snabdijevanju dodatno povećati značaj Transbalkanskog gasovoda, koji povezuje Grčku, Bugarsku, Rumuniju, Moldaviju i Ukrajinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.