Politička borba u Poljskoj: Varšava na ispitu slobode govora

VARŠAVA - Gdje prestaje borba protiv stranog uticaja, a počinje politička kontrola javne riječi? To pitanje ponovo je podijelilo Poljsku nakon što je parlamentarna većina 6. novembra usvojila sporni vladin prijedlog zakona o restriktivnim mjerama, označen kao parlamentarni dokument broj 3003.

Vlada Donalda Tuska uputila je prijedlog zakona u Sejm 6. avgusta, a poslanici su ga usvojili nedavno nakon višemjesečne parlamentarne procedure. Prijedlog predviđa nove mehanizme za uvođenje sankcija pojedincima i organizacijama za koje nadležni organi utvrde da učestvuju u stranoj intervenciji i manipulaciji informacionim prostorom Poljske.

Dok vlast zakon brani potrebom za efikasnijim sprovođenjem međunarodnih sankcija i zaštitom nacionalne bezbjednosti, protivnici upozoravaju da bi pojedine odredbe mogle otvoriti vrata politički motivisanim mjerama, pritisku na medije i ograničenju osnovnih građanskih prava.

Moguće posljedice

Najviše sporova izaziva mogućnost da izvršna vlast, bez prethodne sudske presude, pokrene postupak stavljanja pojedinaca, preduzetnika i izdavača na nacionalnu listu sankcija. Posljedice bi, prema tumačenju protivnika zakona, mogle da budu zamrzavanje imovine i blokiranje bankovnih računa, prije nego što osporena odluka prođe sudsku kontrolu.

Jedan od najglasnijih kritičara prijedloga je poslanik Roman Fric, potpredsjednik stranke Konfederacija Poljske krune, koju predvodi Gžegož Braun.

Dokument broj 3003

Fric je u izjavi za "Glas Srpske" usvajanje dokumenta broj 3003 nazvao velikom sramotom za poljski parlament, a zakon je opisao izrazom "zamordizam total turbo plus", koji u poljskom političkom govoru označava represivnu i autoritarnu kontrolu. Istakao je i da se na ovaj način komunizam vraća na velika vrata.

Posebno je izdvojio četvrti član prijedloga, tvrdeći da on ministru unutrašnjih poslova i administracije omogućava da na nacionalnu listu sankcija samostalno stavlja fizička lica, poljske preduzetnike i izdavače štampanih medija. Fric je spornim ocijenio to što bi, prema njegovom tumačenju, takva odluka mogla biti donesena bez prethodne presude nezavisnog suda, ali i bez obavještavanja zainteresovane strane o pokretanju postupka i predstavljanja dokaza na osnovu kojih se mjera izriče.

Upozorio je da bi sankcije mogle stupiti na snagu prije okončanja sudskog postupka, što bi pogođenim licima i kompanijama ostavilo malo prostora da zaštite svoje poslovanje i imovinu.

Sankcije

Posebno je kritikovao i predviđene novčane i krivične sankcije, navodeći mogućnost administrativnih kazni do 20 miliona zlota i zatvorskih kazni do 12 godina.

Riječ je o sankcijama za kršenje i zaobilaženje restriktivnih mjera, a ne o kaznama za samo iznošenje kritičkih stavova, što je važno razlikovati u raspravi o posljedicama zakona.

Osim pitanja ko i pod kojim uslovima može biti stavljen na listu sankcija, jedan od ključnih problema jeste i način na koji će biti definisana manipulacija informacionim prostorom.

Fric upozorava da bi široko postavljena ovlašćenja nadležnih institucija mogla dovesti do toga da se pod sumnju stave i novinari, izdavači i građani koji iznose stavove suprotne zvaničnoj politici vlade.

Mediji

Posebno osjetljivim smatra položaj medija koji kritički izvještavaju o odnosima Poljske sa drugim državama.

Kritike zakona broj 3003 samo su jedan dio šireg sukoba poljske nacionalističke desnice sa vladom Donalda Tuska. Fric je 5. novembra, u Sejmu zatražio hitnu ostavku premijera i cijele vlade. Među razlozima koje je naveo bili su sporovi oko Ustavnog suda, monetarnog suvereniteta, državnih rezervi i ekonomske politike, ali i insistiranje na usvajanju spornog zakona o restriktivnim mjerama.

Sve u rukama Navrockog

Sporni zakon je prošao Sejm, ali zakonodavni postupak još nije okončan. U Senatu je zaveden kao dokument broj 928, 9. novembra, a slijede njegovo razmatranje u gornjem domu parlamenta i, nakon toga, odlučivanje predsjednika Karola Navrockog. Prijedlog je upućen na razmatranje nadležnim senatskim odborima za budžet i javne finansije, te za ljudska prava i vladavinu prava. Upravo će stav šefa države biti važan za dalju sudbinu ovog zakonskog rješenja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.