Foto: Pariz zadovoljan postignutim rezultatima
PARIZ - Francuska završava predsjedavanje EU zadovoljna postignutim rezultatima, posebno u svjetlu nepredviđenih krupnih događaja na globalnom političkom i ekonomskom planu sa kojima je morala da se suoči.
Pariz je tokom predsjedavanja EU u drugoj polovini 2008. godine, pored izazova u ostvarivanju zacrtanih prioriteta predsjedavanja, morao da se pozabavi odbacivanjem Lisabonskog ugovora na referendumu u Irskoj, rusko-gruzijskim sukobom u Južnoj Osetiji i svjetskom ekonomskom krizom.
Najveći izazov na unutrašnjem planu EU za francusko predsjedavanje, koje se završava 31. decembra, bilo je odbacivanje Lisabonskog ugovora na referendumu u Irskoj.
Irsko ne odložilo je primjenu tog sporazuma, koji je trebalo da stupi na snagu 1. januara 2009. godine, pošto ga ratifikuje svih 27 članica i ponovo blokiralo reformu institucija EU, koja je nužna za dalje proširenje Unije.
Pariz je stavio do znanja da zastoj u reformi institucija EU nije ugrozio evropsku integraciju zapadnog Balkana, jer je riječ o nepovratnom procesu, za koji je potrebno vrijeme, pošto se zasniva na ispunjavanju neophodnih uslova koji su od uvijek bili isti za sve.
Francuska je uložila napore i diskretno radila na pitanju Lisabosnkog sporazuma sa Irskom i drugim članicama EU, da bi na samitu Unije 11. i 12. decembra konačno bili predstavljeni rezultati dogovora koji bi trebalo da omogući da Irci na narednom referendumu podrže taj sporazum.
Brisel je odlučio da izađe u susret ključnim zahtjevima Irske koja se zauzvrat obavezala da će prije oktobra sljedeće godine raspisati novi referendum o tom sporazumu.
Na spoljnom planu, Francuska se ubrzo po izbijanju sukoba u Južnoj Osetiji u avgustu, uključila u posredovanje između Rusije i Gruzije kako bi se izbjeglo produbljivanje sukoba.
Tada je uz francusko posredovanje izdejstvovan prekid vatre i djelimično povlačenje snaga na prvobitne položaje i pokretanje pregovora o statusu gruzijskih oblasti koje su proglasile nezavisnost.
Najveći šok je, međutim, predstavljala svjetska ekonomska kriza, a Francuska je nastojala da organizuje koordinisani odgovor međunarodnih faktora. Na unutrašnjem planu EU napravljena su dva plana - za koordinaciju akcija i zaustavljanje finansijske krize i plan o izdvajanju 200 milijardi evra za ekonomski oporavak.
Od četiri prioriteta koja su usaglašena sa narednim predsjedavajućim EU, Češkom i Švedskom, prema ocjeni Terala, najkonkretniji pomak je ostvaren na unapređenju evropske politike odbrane. EU je počela tri važne operacije: pokrenula je vojnu misiju u Čadu s ciljem stabilizacije sudanske oblasti Darfur, posmatračku misiju u Južnoj Osetiji sa oko 200 civilnih posmatrača i pomorsku misiju protiv pirata u Indijskom okeanu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.