Papa: Povlačim se, nemam snage

Vatikan - Papa Benedikt XVI najavio je, sasvim neočekivano, da će se povući sa funkcije poglavara Rimokatoličke crkve 28. februara. Vatikan potvrdio vijest.

Vatikan je najavio da će novi papa biti izabran prije Uskrsa, do 31. marta.

Osamdesetpetogodišnji papa je svoju odluku saopštio na jednoj maloj ceremoniji, na latinskom, rekavši, između ostalog, da "nema snage". Mediji ocjenjuju da je ta odluka praktično bez presedana u istoriji Katoličke crkve.

U izjavi papa je rekao da je nakon dosta ispitivanja svoje savjesti pred Bogom, shvatio da njegova snaga, "zbog godina" nije dovoljna da bude na čelu katoličke crkve.

"U današnjem svijetu, koji se brzo mijenja i potresaju ga pitanja od suštinske važnosti, da bi bio na čelu Katoličke crkve neophodna je snaga uma i tijela, snaga koja je u meni posustajala u posljednjih nekoliko mjeseci, do te mjere da moram da priznam da sam u nemogućnosti da u potpunosti ispunim zadatak koji mi je dodjeljen", naveo je Papa u obraćanju.

"Papa je najavio da će napustiti svoje mjesto 28. februara u 20 časova. Tada počinje period 'prazne stolice' (sede vancate)", rekao je portparol Svete Stolice Federiko Lombardi.

Period "prazne stolice" nastupa u slučaju smrti pape ili njegove odluke da se odrekne tog mejsta.

Podsjetimo, Papa Benedikt XVI došao je na mjesto poglavara Rimokatoličke crkve u aprilu 2005, nakon smrti Pape Jovana Pavla Drugog. U vrijeme kada je izabran imao je 78 godina i bio je jedan od najsatrijih izabranih papa.

Ovo je prvi put u 600 godina da se jedan papa povuče.

Racinger prije nego što je postao Benedikt

Jozef Racinger izabran je za starješinu Rimokatoličke crkve 19. aprila 2005, kao papa Benedikt XVI. Racinger je rođen 16. aprila 1927. godine u mjestu Marktl na Inu u oblasti Pasau u Bavarskoj, gdje mu je otac bio šef lokalne policije.

U ranom djetinjstvu, kao i većina vršnjaka, bio je pripadnik nacističke oganizacije Hitler jugend, potom je učestvovao u Drugom svjetskom ratu kao pripadnik Vermahta, a kratko vrijeme poslije kapitulacije Njemačke bio je u američkom zatvoru.

Poslije studija teologije postao je sveštenik 29. juna 1951, doktorirao je 1957, a zvanje nadbiskupa Minhena dobio je u martu 1977. Papa Pavle VI imenovao je Racingera za kardinala samo četiri mesjeca kasnije - 27. juna 1977. godine.

Smatran briljantnim teologom, Racinger je rukovodio moćom Kongregacijom za doktrinu vjere, odnosno konzervativnom institucijom u koju se svojevremeno transformisala srednjovjekovna Sveta inkvizicija, po zlu čuvena zbog lomača i suđenja jereticima.

Mnogi slobodoumniji katolici oštro su ga kritikovali, ukazujući da se od 1981. godine, otkad je na čelu Kongregacije, njegove zabrane i ne broje: protivio se pravu žena da postanu sveštenici, čvrsto zastupao celibat, osuđivao homoseksualizam, ali i komunizam.

Kada je izabran, mediji su ocjenjivali da su njegov metalno-plavi pogled i hladan osmjeh oštri kao i desničarski stavovi koji su često izazivali i političke krize. Racinger se, na primer, 2004. godine usprotivio ulasku muslimanske Turske u EU, nazivajući to "ogromnom greškom" i "odlukom protiv istorije".

Racinger se zalagao za probližavanje najradikalnijim katoličkim pokretima, čak i onim strujama koje anglikanci, luterani i ostali protestanti, nazivaju "fundamentalistima".

Papa, inače, nije samo poglavar Rimokatoličke crkve, već ima i niz drugih titula, među kojima su i rimski biskup, vikar apostola, prelat Italije, otac Zapada, nadbiskup i mitropolit rimske provincije i vrhovni vladar Vatikana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.