Najvažniji događaji u svijetu 2025. godine: Oružje govorilo više od boraca za mir

Mir je bila najčešća riječ koja je tražila svoje mjesto na vrhu prioriteta u svijetu 2025. godine. Mnogo češće se izgovarala i od riječi carina koju je najviše upotrebljavao američki predsjednik Donald Tramp uvodeći svjetsku ekonomiju u doba platežne zavisnosti i nestabilnosti.

Ratovi u pojasu Gaze i na Bliskom istoku, između Ukrajine i Rusije,  razmjena vatre između Izraela i Irana,  duž granica Indije i Pakistana te Tajlanda i Kambodže pokazuju da se u modernom svijetu mnogo lakše poteže oružje da bi se "istjerala pravda" na čistac nego da se pregovorima dolazi do rješenja poroblema. Pored toga globalna glad ne samo u kriznim područjima Afrike,  već i drugim dijelovima svijeta pokazuje da su uzburkane sve političke vode na zemaljskoj kugli.

• DOMINACIJA TRAMPA

Povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću u znatnoj mjeri je preoblikovao svjetsku politiku u 2025, a promjena se i te kako osjetila i unutar SAD. Potresao je i svjetsku ekonomiju povećanjem carina na uvoz robe iz gotovo svih zemalja. Obnovio je diplomatske odnose sa Rusijom i zauzeo gard prema ukrajinskom lideru Volodimiru Zelenskom, kojem je vičući "držao bukvicu" u Bijeloj kući. Uložio je dosta napora kako bi okončao ruski rat protiv Ukrajine, ali u tome još nije uspio, uprkos napretku. Uspješniji je bio na Bliskom istoku, gdje je njegov pritisak doveo do prekida rata u Gazi. Unutar SAD, Tramp je inicirao masovne deportacije imigranata, demontirao dijelove vlade, uključujući USAID, i nastavio sa oštrim napadima na protivnike i medije.

• RAT I PRIMIRJE U GAZI

Poslije više od dvije godine krvavog rata, u pojasu Gaze je 10. oktobra stupilo na snagu krhko primirje između palestinskog Hamasa i Izraela, dogovoreno pod pritiskom SAD. Uz prekid vatre, dogovor je predvidio i povlačenje izraelskih snaga i oslobađanje svih talaca koje je Hamas držao, u zamjenu za palestinske zatvorenike u Izraelu. Situacija je i dalje nestabilna. Od početka rata u oktobru 2023. poginulo je više od 69.000 Palestinaca. Gaza je gotovo sravnjena sa zemljom, a narod je i dalje u veoma teškoj situaciji iako je prekid vatre omogućio veću isporuku humanitarne pomoći.

• RUSKO-UKRAJINSKI RAT

Uprkos diplomatskim naporima Trampove administracije da okonča rat Rusije i Ukrajine, taj sukob se približava ulasku u petu godinu. Ukrajina i SAD su krajem 2025. revidirale prvobitni američki nacrt mirovnog plana, koji je bio neprihvatljiv Kijevu i njegovim evropskim saveznicima, jer se u znatnoj mjeri poklapao sa ciljevima Rusije. Kijev je objavio da odustaje od namjere da uđe u NATO u zamjenu za bezbjednosne garancije, ali i dalje nema konsenzusa oko ključnog pitanja - ko će kontrolisati Donjecku i Lugansku oblast na istoku Ukrajine. Rusija sporo i uz velike gubitke napreduje na bojnom polju.

• JAČANjE DESNICE U NjEMAČKOJ

Demohrišćani su ponovo postali oslonac vlade pošto su osvojili najviše glasova na parlamentarnim izborima obilježenim naglim jačanjem krajnje desnice.

Na prijevremenim izborima, 23. februara prvo mjesto je zauzeo blok CDU-CSU sa 28,4 odsto glasa. Poslije dužih pregovora, postignut je sporazum o takozvanoj velikoj, crno-crvenoj koaliciji demohrišćana i Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) koja je ostvarila najlošiji rezultat od 1945, 16,3 odsto. Najveći dobitnik izbora je krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), koja je sa 20,7 odsto više nego udvostručila broj glasova iz 2021. Građani su posvetili veliki značaj izborima - zabilježena je izlaznost od 82,5 odsto, najviša od pada Berlinskog zida.

• PREVIRANjA U FRANCUSKOJ 

U Francuskoj je 2025. nastavljena politička kriza sa kakvom se nije suočila od osnivanja Pete republike 1958. Francuska je ušla u period političke nestabilnosti pošto je sredinom prošle godine izabran parlament u kojem većinu nema nijedan od tri međusobno suprotstavljena bloka - centristička koalicija predsjednika Emanuela Makrona, savez lijevih partija i krajnja desnica.

Zbog podijeljenog parlamenta i odbojnosti prema koalicionim vladama u Francuskoj, Makron je od septembra 2024. imenovao čak četiri manjinske vlade. Jedna od njih je bila Sebastijena Lekornija koji je odstupio poslije svega 27 dana. Ipak, Makron ga je ponovo imenovao za premijera.

• POVRATAK BABIŠA

Česi su na oktobarskim izborima u velikom stilu vratili na vlast 71-godišnjeg Andreja Babiša, etničkog Slovaka, tajkuna poljoprivrednog sektora i hemijske industrije, sedmog po bogatstvu u Češkoj. Njegova populistička stranka ANO formirala je vladu u decembru sa radikalnim nacionalistima i evroskepticima, ali su prvi potezi Babiša kao premijera razvili bojazni da će se on pridružiti duetu Orban-Fico u sabotiranju odluka EU za pomoć Ukrajini. Povratkom na čelo vlade, Babiš je postao najstariji češki premijer i prvi koji se vratio na vlast. On je i najbogatiji, ali i prvi koji je optužen za neko krivično djelo - mahinacije sa evropskim dotacijama.

• KORUPCIJA U EU

Evropsku uniju je krajem 2025. uzdrmao još jedan korupcionaški skandal - hapšenje nekadašnje šefice evropske diplomatije Federike Mogerini, koje prijeti da uruši kredibilitet i povjerenje u institucije EU. Ona je optužena za korupciju u vezi sa programom obuke mladih diplomata. Mogerini je od 2020. bila rektorka Koledža Evrope, a vodila je i Diplomatsku akademiju EU, koja je u fokusu istrage Evropskog tužilaštva o mogućem kršenju pravila tendera zbog djeljenja povjerljivih informacija prije objavljivanja projekta vrijednog milion evra. Uz Mogerinijevu je optužen i Stefano Sanino, šef odjeljenja Evropske komisije za Bliski istok.

• UBISTVO ČARLIJA KIRKA

Ubistvo američkog desničarskog aktiviste Čarlija Kirka (31), uticajnog saveznika predsjednika Donalda Trampa, doprinijelo je dodatnoj polarizaciji u SAD i izazvalo brojne reakcije širom svijeta, uključujući osude političkog nasilja, ali i likovanja zbog njegove smrti. Za ubistvo je optužen 22-godišnji Tajler Džejms Robinson.

Uticajni konzervativac, poznat po promovisanju krajnje desnih ideja i brojnih kontroverznih stavova, ubijen je 10. septembra dok se obraćao mladima u kampusu univerziteta u Juti. Pogođen je snajperskim hicem u vrat, dok je odgovarao na pitanje o oružanom nasilju u SAD pred 3.000 mladih. Komemoracija Kirku je okupila oko 100.000 ljudi.

• PRVI AMERIKANAC PAPA

Rimokatolička crkva je 2025. dobila novog poglavara - Lava XIV, od koga se očekuje da nastavi stopama svog prethodnika, pape Franje. Lav XIV, čije je svjetovno ime Robert Frensis Prevost, prvi je papa rođen u SAD. Na čelo Vatikana došao je 8. maja, poslije trećeg kruga glasanja na kratkoj konklavi kardinala, koja je trajala manje od 24 sata. Nasmijan i diskretan 69-godišnjak slijedi liniju svog argentinskog prethodnika, čiji je bio povjerljiv savjetnik, snažnim socijalnim naglaskom i zalaganjem za siromašne, migrante i zaštitu životne sredine. Za poglavara je izabran poslije smrti pape Franje u 89. godini, na uskršnji ponedjeljak.

• PLjAČKA MUZEJA LUVR

Pljačka čuvenog pariskog muzeja Luvr 19. oktobra ocijenjena je kao spektakularna, jer je izvedena za manje od osam minuta usred bijela dana, a da lopove niko nije primijetio. Prerušeni u građevinske radnike, ušli su pomoću kamiona opremljenog liftom, kakav koriste kompanije za selidbe, popeli do balkona na prvom spratu, gdje su sjekačem napravili rupu u prozoru. Ukrali osam komada nakita, čija je vrijednost  88 miliona evra. Dok su bježali skuterima, ispustili su krunu carice Evgenije, supruge Napoleona Trećeg, koja je kasnije pronađena oštećena u blizini muzeja. Osam osoba je uhapšeno zbog pljačke, ali ukradeni nakit nije pronađen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.