Otpad iz starih elektrana ugrožava pijaću vodu za milione Amerikanaca

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Otpad iz starih elektrana ugrožava pijaću vodu za milione Amerikanaca

NjUJORK - Stanovnici okruga Klermont u američkoj saveznoj državi Ohajo strahuju da bi otpad sa velike deponije nekadašnjih termoelektrana mogao da ugrozi podzemne vode i rijeku Ohajo, od koje se snabdijevaju milioni ljudi, objavio je „Gardijan”.

Deponija površine oko 1.400 hektara, u vlasništvu kompanije „Dajnegi Cimer”, koja posluje u okviru energetske korporacije „Vistra”, decenijama je služila za odlaganje otpada iz termoelektrana u širem području Sinsinatija.

Mještani Brajan i Ronda Briten kažu da se godinama suočavaju sa neprijatnim mirisima sumpornih jedinjenja i strahuju od posljedica po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njihovo imanje nalazi se uz potok Litl Indijan, koji protiče pored deponije i uliva se u rijeku Ohajo, oko šest kilometara nizvodno.

„Sve što izlazi sa deponije prolazi kroz ovu cijev i odlazi u jezerce”, rekao je Brajan Briten, pokazujući na vodeno pojilo koje koristi stoka na susjednom imanju.

Zabrinjavajući rezultati ispitivanja

Prema podacima koje je sama kompanija dostavila u izvještajima o kontroli, na deponiji su tokom ove i prethodnih godina zabilježene statistički značajne koncentracije litijuma iznad propisanih standarda za zaštitu podzemnih voda.

Rijeka Ohajo predstavlja važan izvor vode za piće za stanovnike velikih gradova, među kojima su Sinsinati i Luivil. Zbog toga lokalno stanovništvo strahuje da bi eventualno širenje zagađenja moglo da ima posljedice daleko izvan neposredne okoline deponije.

Otpad nastao sagorijevanjem uglja, poznat kao pepeo od sagorijevanja uglja, sadrži različite materije, uključujući pepeo, šljaku i silicijumska jedinjenja. Pojedini sastojci mogu biti opasni po zdravlje, a dugotrajna izloženost određenim materijama povezuje se sa oboljenjima pluća, nervnog sistema i pojedinim vrstama raka.

U okrugu Klermont stopa oboljevanja od raka pluća i bronhija iznosi 69,6 na 100.000 stanovnika, dok je nacionalni prosjek u SAD 51,8. U susjednom okrugu Hamilton, odakle potiče veliki dio otpada odlaganog na deponiji, zabilježena stopa je 62 na 100.000 stanovnika. Ovi podaci sami po sebi, međutim, ne dokazuju da je zagađenje sa deponije uzrok većeg broja oboljelih.

Spor oko odgovornosti

Problemi se ne odnose samo na deponiju Cimer. U blizini rijeke nalazi se i nekadašnja termoelektrana Bekjord, koja je radila 75 godina, a zatvorena je 2014. godine. Vlasti okruga tuže nekadašnjeg operatera „Djuk enerdži” i kompaniju „Komercijal lajabiliti partners”, sadašnjeg vlasnika postrojenja, zbog dugogodišnjeg zagađenja.

Prema lokalnim medijima, u neobloženim bazenima na tom mjestu nalaze se velike količine toksičnih materija, a teški metali otkriveni su u najmanje 20 bunara. Okrug se suočava i sa troškom od oko 30 miliona dolara za izgradnju postrojenja za prečišćavanje vode koje bi moglo da ukloni zagađujuće materije.

Kompanija „Komercijal lajabiliti partners” duguje okrugu više od 640.000 dolara neplaćenog poreza, navodi se u izvještajima lokalnih medija.

Advokat organizacije za zaštitu životne sredine „Ertdžastis” Tom Kmar ukazao je da stara deponija Cimer nije morala da ispuni iste bezbjednosne i tehničke standarde koji važe za nove objekte.

„Kada je projektovana i izgrađena, nisu postavljene prepreke koje bi spriječile da otpad od uglja dođe u dodir sa podzemnim vodama”, rekao je Kmar.

Iz kompanije „Vistra” saopštili su da se na deponiju od 2007. godine ne odlaže pepeo od uglja, već nusproizvodi na bazi krečnjaka iz elektrane Majami Fort, koji su, prema važećim propisima, klasifikovani kao neopasan otpad. Kompanija je navela i da ulaže u sisteme za kontrolu neprijatnih mirisa.

„Gardijan” navodi da američka Agencija za zaštitu životne sredine u Ohaju nije odgovorila na pitanja o mogućnosti nezavisnog ispitivanja vode unutar deponije, dok predstavnik kompanije „Vistra” nije odgovorio na isto pitanje.

Stanovnici, međutim, traže da se problem riješi i da se sprovedu nezavisna ispitivanja.

„Samo tražimo da ulože novac i riješe problem. Znamo da ga imaju”, poručio je Brajan Briten.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.