Odnosi Danske i Grenlanda pucaju po šavovima: "Nesloga ide na ruku Amerikancima"

KOPENHAGEN - Sutra će se u Vašingtonu grenlandska ministarka spoljnih poslova Vivijan Mocfelt i danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen sastati sa svojim američkim kolegom Markom Rubiom kako bi pokušali pronaći rješenje za grenlandsku krizu, no čini se da danska i grenlandska strana sve manje nastupaju jedinstveno prema američkim pretenzijama.

Čak i unutar grenlandskog političkog vođstva i parlamentarnih stranaka ne postoji jedinstvo oko odgovora na prijetnje Donalda Trampa, ponovo izražene u noći na utorak u objavi Bijele kuće na Iksu (X) koja prikazuje američkog predsjednika kako kroz prozor gleda na kartu Grenlanda.

U Kopenhagen danas stiže američka delegacija od ukupno osam senatora i članova Predstavničkog doma Kongresa, većinom iz redova Demokrata. Sastaće se s predstavnicima danske i grenlandske vlade, kao i s poslovnim liderima.

Kancelarija demokratskog senatora Krisa Kunsa u šturim saopštenju za javnost navodi sljedeće: „Senator Kuns predvodiće kongresnu delegaciju u Kopenhagenu kako bi istakao više od 200 godina prijateljstva između SAD i Danske“.

Zašto senatori dolaze u Dansku, a ne na Grenland?

Predsjednica Odbora za spoljnu i bezbjednosnu politiku grenlandskog parlamenta Pipaluk Linge, koja očigledno nije bila pozvana, odmah je zatražila da i sama bude prisutna sastanku s američkim senatorima: „O nama se ne može razgovarati bez nas. Čudno je da su senatori pozvani u Dansku, a ne na Grenland“.

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen takođe je stigao u Kopenhagen i ostaje u glavnom gradu Danske čak sedmicu dana, očigledno kako bi bio što bliže danskim čelnicima kad se budu vodili razgovori o njegovoj domovini.

Neki su danski političari u međuvremenu izgubili strpljenje, pa je tako bivši predsjednik nacionalističke i populističke Danske narodne stranke, Kristijan Tulesen Dal, za Jilands-Posten rekao da je neodrživa trenutna situacija u kojoj grenlandski lideri mogu bez ikakve odgovornosti i posljedica reći što god žele o Danskoj.

Sve grenlandske stranke žele nezavisnost

„Možda bismo trebali biti potpuno otvoreni u odnosima između Danske i Grenlanda. Više puta Grenland je jasno stavio do znanja da se želi otcijepiti. To je samo pitanje vremena i metode. Dugoročni cilj gotovo svih stranaka na Grenlandu je nezavisnost“, rekao je Tulesen Dal i nastavio:

„Sada svima mora biti jasno da SAD neće prihvatiti nezavisni Grenland. Vide li Grenlanđani svoju budućnost zajedno s Danskom ili će ih želja za otcjepljenjem odvesti u američki zagrljaj? Neka Grenlanđani direktno razgovaraju sa SAD i na osnovu toga odaberu svoju budućnost.“

Ineki Kilsen, potpredsjednik ljevičarske stranke Siumut, takođe smatra da bi Grenland trebao samostalno i direktno razgovarati sa SAD i ističe da danski ministar spoljnih poslova nema šta da traži na takvim sastancima: „Danska vlada je više puta rekla da Grenland pripada Grenlanđanima, pa neka se toga sada i drži“.

 

Tap to monitor the situation. pic.twitter.com/eMCwc6sE3e

— The White House (@WhiteHouse) January 13, 2026

 

Strah od eskalacije i američke intervencije

S druge strane, danska ljevičarska stranka Enhedslisten pozvala je da se iznad palate Kristijansborg u Kopenhagenu, sjedišta danskog parlamenta, vlade i vrhovnog suda, istakne grenlandska zastava.

„Pozivamo parlament da djeluje u znak solidarnosti i saosjećanja s grenlandskim narodom i njihovim pravom da sami donose odluke o budućnosti Grenlanda“, rekao je poslanik Enhedslistena Peder Hvelplund.

Grenlandska poslanica u danskom parlamentu i zagovornica nezavisnosti Grenlanda Aki-Matilda Heg-Dam defetistički je zaključila da se Donald Tramp teško može odvratiti od namjere da zauzme Grenland. Tvrdi da nije nužno problematično sklopiti sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ako to može omogućiti Grenlanđanima veću nezavisnost.

„SAD ionako stiže na Grenland, pa moramo pokušati nešto izvući iz toga. Moramo biti pametni. Ili ćemo im omogućiti da nas preuzmu silom ili ćemo pregovorima pokušati izvući najbolje za grenlandski narod. Treće opcije nema“, izjavila je Aki-Matilda Heg-Dam za Politiken.

A kad smo kod sile, dansku premijerku Mete Frederiksen pitali su prije dva dana otvoreno šta će se dogoditi ako SAD silom krene na Grenland.

Odbila je jasno odgovoriti na to pitanje: „Mislim da većina Danaca razumije da to ne mogu podijeliti s javnosti. Mnogo je stvari na koje ne mogu odgovoriti. Reći ću samo da se nalazimo u sudbonosnom trenutku“.

„Dalje ruke od Grenlanda“

A u više danskih gradova u subotu će se održati protesti protiv američkih pretenzija na najveće svjetsko ostrvo pod sloganom „Dalje ruke od Grenlanda“. Organizator je jedna inuitska organizacija iz Danske, čija predsjednica Kamila Sizing kaže: „Obično se ne miješamo u politiku, ali situacija je postala toliko ozbiljna da moramo dignuti svoj glas“.

Grenlandski mediji javljaju o uznemirenim stanovnicima koji počinju stvarati zalihe goriva i hrane, jer strahuju od eskalacije krize i prekida dostave osnovnih potrepština i komunikacija. Neki govore o selidbi na sigurno u Dansku.

 

„Juče sam prošetala obalom. Smiruje me slušati more. Spuštao se mrak, a onda je ispred mene prošao brod bez svjetala. I odjednom sam se zapitala hoće li i oni uploviti bez upaljenih svjetala?“, zapitala se gradonačelnica Nuka Avarak Olsen, koja pod „oni“ misli na Amerikance.

Naglasila je da nemir i strah među 20.000 stanovnika Nuka raste svakim danom: „Iako svima govorim da ostanu mirni, razumijem da se ljudi boje. Razumijem zašto gledaju u nebo i more tražeći ono što bi moglo doći“.

Situaciju oko Grenlanda možda je najbolje opisao bivši grenlandski političar Akaluk Linge, osnivač ljevičarske stranke Inuit Atakatigit, koji strahuje da će rastuće tenzije između njegove domovine i Danske omogućiti SAD da ostvari svoje prijetnje i sprovede aneksiju.

„Izjave grenlandskih čelnika, kojima nas gotovo prikazuju kao samostalnog spoljnopolitičkog aktera, samo potvrđuju ono što Amerikanci tvrde – da postoji vakuum moći na Arktiku. A to je prilično opasan put“, rekao je Linge i nastavio:

„Nužno je svijetu reći da nismo u ustavnoj krizi“

„Stalno se ponavlja mantra da ne želimo biti Amerikanci, ali ni Danci. To je dolijevanje ulja na vatru. Nužno je svijetu reći da nismo u ustavnoj krizi. Da Grenland, Danska i Farska ostrva čine zajednicu unutar koje imamo velike mogućnosti“.

Linge je naglasio da Grenland ne treba samostalno pregovarati sa SAD: „Ministarka spoljnih poslova Mocfelt mora prestati da se ponaša kao da smo golema zemlja. Mi smo prilično malen narod, a Danska je mali partner u NATO-u. Neka Danska, koja je odgovorna za spoljnu i bezbjednosnu politiku, preuzme vođstvo. Besmislica je pokazivati onima s kojima se sastajemo da među nama postoji veliko neslaganje“, prenosi Indeks.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.