Od spaljivanja Jude do bacanja lonaca

Vaskrs, koga s pravom nazivaju praznikom nad praznicima, i katolici i pravoslavci širom svijeta proslavljaju istog dana.

Šarolikost podneblja podrazumijeva i raznovrsnost običaja i tradicija u vezi sa obilježavanjem dana u kojem je Isus pobijedio smrt i nagovijestio vječni život za sve vjerujuće.

U Rusiji vlada pravilo da se najprije ode na vaskršnju liturgiju. Poslije povratka kući, porodicu čeka bogata trpeza ukrašena cvijećem i šarenim jajima.

Poslije doručka slijedi obilazak prijatelja i komšija, uz poklanjanje obojenih jaja i vaskršnjeg hljeba. Prema vjerovanju, vaskršnje jaje koje se nekome da od srca nikada se neće pokvariti.

Poklanjanje jaja povezano je sa prethrišćanskim običajima Rusa. U ta davna vremena jaja su se poklanjala u čast obilježavanja proljećnog praznika, zvanog Maslenica.

Stari Sloveni su vjerovali da je u jajetu izvor vatre koja je stvorila svijet, pa je tako jaje simbol života.

Jedinstveni ruski vaskršnji običaj je i branje maca, čime se simbolizuje dolazak proljeća.

Pored uobičajenog farbanja jaja, Rumuni njeguju tradiciju nošenja orahovog lišća oko struka, jer vjeruju da ga je i Isus imao oko struka u trenutku vaskrsenja.

U vrijeme Vaskrsa rumunski stočari praktikuju ritual u kome odrežu dlake sa kravljeg repa i spale nad mravinjakom, uz molitvu: "Neka mi Bog podari onoliko teladi koliko ima mrava u ovom mravinjaku!".

Jedno praznovjerje rašireno među Rumunima kaže da se na Vaskrs ne smije davati so ili plamen vatre, jer to donosi nesreću.

U Grčkoj se na Veliki četvrtak peče vaskršnji hljeb, odnosno "coreki", a farbaju se i jaja u crveno, što simbolizuje Hristovu krv.

U crkvenom dvorištu mladi obično zapale veliku vatru, kako bi simbolično spalili Judu Iskariota, apostola koji je izdao Isusa.

Na ostrvu Krit običaj je da se upaljena svijeća nosi kući, pazeći pri tome da se plamen ne ugasi. Iznad ulaznih vrata plamenom svijeće naprave se tri krsta, i time se dom i ukućani blagosiljaju svjetlom Hristovog vaskrsenja.

Farbanje jaja ima posebno sveto značenje u Bugarskoj. Crvena jaja kod Bugara simbolizuju ljubav i zaštitu od zala.

I crvena boja ima svete moći. Poslije upotrebe, ono što ostane od nje mora da se baci iza kuće kako bi otjerala zle duhove. Crvena jaja se zakopavaju u zemlju kako bi zaštitila polje od grada i drugih vremenskih nepogoda, a ljuske pojedenih vaskršnjih jaja se daju stoci da bi bila zdrava i imala puno priploda, ili se stavljaju u podove ili zidove kuće kako bi dom bio zaštićen.

Vaskršnji hljeb je ukrašen crvenim i bijelim jajima - bijela jaja predstavljaju muške, a crvena ženske članove porodice.

Ofarbana vaskršnja jaja budu blagoslovljena u crkvi, a zatim se često tucaju o crkvene zidove.

U Holandiji se praktikuje paljenje vatre u sumrak. Čak se u pojedinim gradovima djeci simbolično ispraši tur, jer se vjerovalo da se na taj način istjeruje loše ponašanje.

Sličan običaj postoji i u Škotskoj.

I Španija ima zanimljiv običaj, gdje po rijekama na ovaj praznik plutaju splavovi sa ukrašenim figurama, koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Hristovom vaskrsenju.

Danci na Vaskrs nose u džepovima komadić beskvasnog hljeba umotanog u bijelo platno.

Sjeverna Amerika ima običaj potjere za farbanim jajima. Prijatelji ili rodbina, koji zajedno slave Vaskrs, skrivaju jaja u kući ili dvorištu, a djeca zatim kreću u potjeru, ubijeđena da ih je preko noći sakrio vaskršnji zeko, ostavivši usput i druge poslastice i poklone.

U brazilskoj pokrajini Minas na Veliku subotu džepovi se pune komadićima kvarca, koji se na Vaskrs ostavljaju kod kuće. U Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima, te se poslije obreda vraćaju u more, gdje "vaskrsavaju" novi život.

U Laponiji se proslavlja bijeli Vaskrs uz zimske radosti. Uz pjesmu i ples Laponci se igraju snijegom, prave Snješka Bijelića i slave Isusovo vaskrsenje i buđenje prirode.

Vaskrs se svuda uglavnom proslavlja uz svečanu trpezu i farbana jaja, ali ima i mnogo drugih zanimljivih, a ponekad i bizarnih običaja.

U Irskoj je zakopavanje haringi vaskršnja tradicija. Zakopavanjem haringi, koje su bile glavno jelo tokom posta, označava se njegov kraj i početak ponovnog uživanja u mesu i mesnim prerađevinama.

U nekim dijelovima Poljske se na Vaskrs ljudi međusobno polivaju vodom, a u Finskoj se, za sreću i zdravlje, međusobno udaraju po leđima svežnjem brezovih grančica.

U Italiji se tradicionalno jede posebna vaskršnja "torta di paskveta", slani kolač s kuvanim jajima i spanaćem, a u Grčkoj vaskršnja supa od jagnjećih iznutrica "magirica". Grci sa Krfa na Vaskrs bacaju lonce kroz prozor.

U Mađarskoj se ljudi međusobno prskaju namirisanom vodom, a ponekad i čistim parfemima. U Austriji se na visoke drvene stubove postavljaju veliki vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, pomorandžama i raznobojnim trakama.

U Švedskoj je boja Vaskrsa žuta, a kuće se dekorišu brezovim grančicama i ukrasima od perja. Kako u to vrijeme još ništa ne cvate i grmovi po vrtovima dobijaju šarene ukrase.

U Španiji se održavaju procesije u kojima učestvuju muškarci kostimirani u kosture, a na vaskršnju misu, na blagoslov, mladići donose obične palmine grančice, a djevojke one ukrašene slatkišima.

U Njemačkoj se kuće dekorišu granama ukrašenim obojenim jajima, a za najmlađe se u bašte skrivaju korpe s jajima i čokoladnim figuricama.

U Francuskoj, nakon što se ponovo čuju crkvena zvona koja se nisu oglašavala tri dana, ljudi uz grljenje i ljubljenje čestitaju jedni drugima, a djeca stoje u krugu i u vazduh bacaju i hvataju šarena jaja.

Vaskršnji detektivi

Zanimljivu tradiciju njeguju i Norvežani, koji se na Vaskrs posvećuju rješavanju ubistava. Na televiziji se prikazuju filmovi s detektivskim temama, časopisi objavljuju krimi-priče, čak i kartoni mlijeka imaju priče o neriješenim ubistvima. Njihovim rješavanjem Norvežani se zabavljaju na Vaskrs.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.