Od logora za političke zatvorenike do mašine za ubijanje porodica

OSVJEĆIM - Logor Aušvic-Birkenau prošao je kroz veliku transformaciju, od logora za političke zatvorenike do mašine za ubijanje cijelih porodica, izjavila je Janina Ivanjska, jedna od preživjelih zatvorenika ozloglašenog nacističkog logora.

Ona je tokom govora povodom 80 godina zatvaranja Aušvica u Osvjećimu podsjetila da je logor prvobitno bio mjesto za Poljake koji su se protivili nacističkoj okupaciji, a da se nakon toga pretvorio u logor ratnih zarobljenika.

Prema njenim riječima, Aušvic je tada postao logor rada, u kojem su Rusi i Poljaci korišteni za testiranje gasova, "da se vidi koji otrov je najefikasniji za trovanje".

Ivanjska je navela da su nacisti kasnije počeli da dovode i žene.

Prema njenim riječima, teško je procijeniti koliko ljudi je ubijeno.

Ivanjska se sjeća da je malo ljudi premješteno u druge logore, te da su neki dovođeni iz drugih zemalja i direktno uvođeni u gasne komore.

"Kasnije je logor postao mašina smrti. Niko ne zna tačno koliko ih je ubijeno", navela je Ivanjska.

Ona svjedoči da su nacisti 1943. godine počeli da dovode Rome i da su dovođene cijele porodice.

"Doktor Jozef Mengele bi se postarao za njih. On je i prije rata vršio eksperimente kako bi dokazao da su Nijemci superiorni, a Jevreji i Romi - bezvrijedni narodi koje treba istrijebiti.

U avgustu više nije ostao nijedan živ Rom, jer nisu više bili potrebni Mengeleu", sjeća se Ivanjska.

Ona je napomenula da se na današnji dan "slavi oslobođenje", dan kada je logor prestao da radi.

"Tada je bilo tek nekoliko zatvorenika. Ostali su mladi, bolesni, trudnice - tek 10 odsto od početnog broja. Stotine hiljada izvedeno je i odvedeno u druge logore, te su mnogi tek kasnije oslobođeni", dodala je Ivanjska.

Ne dozvoliti da se ponovi istorija istrebljenja ljudi

Tova Fridman, jedna od preživjelih zatvorenika iz logora Aušvic, opisala je u govoru stradanje svoje porodice i upozorila da se nikada ne smije dozvoliti ponavljanje istorije istrebljenja ljudi.

Fridmanova je rekla na ceremoniji obilježavanja 80 godina od oslobađanja Aušvica da joj je 27. januar "postao rođendan", jer je ovaj dan toliko važan.

Ona je ispričala da su nacisti ispraznili grad u kojem je živjela kada je imala samo pet i po godina i odveli većinu njenih prijatelja i rodbine.

Prema njenim riječima, njenog oca poslali su u logor Dahau, a nju i majku u Aušvic-Birkenau, gdje je svjedočila masovnom ubijanju ljudi u gasnim komorama.

"Danas imamo obavezu ne samo da se sjetimo, što je veoma važno, nego i da upozorimo i učimo druge da mržnja donosi mržnju, ubijanje donosi još ubijanja. Naša osveta mora da bude izgradnja snažne jevrejske države i podizanje porodica u miru", rekla je ona.

Fridmanova je ocijenila da je širenje antisemitizma u današnje vrijeme šokantno i da se Izrael, kao jedina demokratija na Bliskom istoku, bori za svoj opstanak.

Budite "osjetljivi" na sve izraze mržnje

Leon Vajntraub, jedan od preživjelih zatvorenika u logoru Aušvic-Birkenau, pozvao je sve ljude da "budu osjetljivi" na izraze mržnje, nerazumijevanja i odbojnosti prema svima koji su drugačiji, bilo to zbog boje kože, religije ili seksualne orijentacije.

On je tokom govora na komemoraciji povodom 80. godišnjice oslobađanja Aušvica i Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta upozorio da se nacistički simboli mogu vidjeti na paradama u Poljskoj i drugim evropskim zemljama, te da grupe koje veličaju te simbole zastupaju mržnju koju su nacisti pokrenuli.

"Ta ideologija i stav koji propovijedaju neprijateljstvo i mržnju prema drugima definiše rasizam, antisemitizam i homofobiju kao vrline, i to se dešava u zemlji koja je toliko propatila pod nacističkom okupacijom.

Pozivam sve dobre volje, posebno mlade, da budu `osjetljivi` prema svim izrazima nerazumijevanja i odbojnosti prema onima koji su drugačiji, bez obzira na boju kože, religiju ili seksualnu orijentaciju", rekao je Vajntraub.

Prema njegovim riječima, u današnjem digitalnom svijetu je teško razlikovati iskrene namjere i traženje popularnosti.

"Treba uzeti za ozbiljno šta pričaju neprijatelji demokratije. Ukoliko uspiju u svom propovijedanju, moramo izbjeći grešku tridesetih, kada svijet nije shvatio ozbiljno priču nacista", istakao je Vajntraub.

On je pozvao na veće napore u borbi protiv stavova koji su doveli do Holokausta, kog se danas sjećamo.

"Jedina rasa je homo sapijens. Kao ljekar i ginekolog, kada god radim operaciju, znam da je tkivo ispod kože kod svih isto", poručio je Vajntraub.

On se sjeća da su u avgustu 1944. godine on i njegova porodica deportovani u Aušvic, te da su u jednom danu u gasnoj komori ubijene njegova majka i tetka, koje su zatim spaljene u krematorijumu.

"Oduzeli su nam svu ljudskost. Skidali nas gole i otimali sve što imamo. Brijali su nam sve dlake, zajedno sa kožom. Bilo je bolno", prisjeća se Vajntraub.

On je rekao da je mnogo patio, bio usamljen i brutalno odvojen od porodice, a najteže mu je padao gust taman dim od ljudskog mesa koje gori.

Vajntraub se prisjeća da se nakon nekoliko sedmica se išunjao iz logora, ali su ga primijetili pripadnici SS jedinica izvan logora.

On je 1945. godine, zajedno sa ostalim zatvorenicima, premješten u drugi logor, do kojeg su hodali tri dana. Mjesec dana kasnije prebačen je u treći.

Vajntraub se sjeća da su ga Francuzi oslobodili i da je morao da bude hospitalizovan zbog tifusa i ekstremne neuhranjenosti, a zatim je bio u francuskom sanatorijumu.

On je tokom pedesetih godina prošlog vijeka radio u bolnici u Varšavi, ali je zbog porasta antisemitizma izgubio posao 1969. godine. U septembru te godine je emigrirao u Švedsku.

Vajntraub je na kraju obraćanja pozvao prisutne na minut ćutanja za sve žrtve Holokausta.

Sjećanje ključ za dizajniranje budućnosti

Sjećanje je ključ za razumijevanje današnjice i dizajniranje budućnosti, izjavio je dr Pjotr Civinski na komemoraciji povodom 80. godišnjice oslobađanja nacističkog logora Aušvic.

"Sjećanje razdvaja i ujedinjuje ljude. Ono boli, pomaže, vodi, upozorava, obavezuje i podiže svjesnost. Bez sjećanja ne znate koji put da odaberete", rekao je Civinski.

On je napomenuo da ljudi danas uče istoriju, ali da to nije isto kao "učenje sjećanja".

"Istorija su činjenice, a sjećanja doživljaj tih činjenica", naveo je Civinski.

On je istakao da se moraju promijeniti obrazovni programi, u kojima se uče samo činjenice, ali ne i sjećanje, jer sjećanje nije samo stvar kulture, već jasnoće i identiteta.

"Šta da radimo danas sa sjećanjem? Ako ste nemoćni i ne možete dalje - možda ste došli do granice, koja je uvijek imaginarna. Uradite nešto dobro za druge, koliko možete. Shvatićete da radite to za sebe i tada nećete biti bespomoćni. Neka vaše sjećanje bude živo, jer je ono vaš stub i predstavlja vas same", poručio je Civinski.

Nakon obraćanja Civinskog uslijedila je jevrejska molitva, a zatim su priložene svijeće u znak sjećanja na žrtve Holokausta.

Mržnja postoji i danas

Mržnja prema Jevrejima kakva je postojala tridesetih godina prošlog vijeka postoji i danas, upozorio je Ronald Lauder, predstavnik "Stubova sjećanja", najvećeg privatnog donatora Memorijalnog centra Aušvic-Birkenau.

Lauder je rekao u govoru povodom obilježavanja 80 godina od oslobađanja Aušvica da je teško povjerovati da nasilje i mržnja protiv Jevreja i jedine jevrejske države postoje i danas.

"Ne mogu da zamislim kako je to za 50 onih koji su preživjeli Holokaust i koji su ovdje prisutni", izjavio je Lauder.

On je ukazao na napad Hamasa na Izrael i rekao da su "prije 15 mjeseci, ne prije 80 godina, opet jevrejska djeca ubijana iz jednog razloga - zašto što su Jevreji."

"Ono što se dogodilo u Izraelu 7. oktobra i ovdje prije 80 godina ima jednu zajedničku nit - staru mržnju prema Jevrejima", naveo je predstavnik "Stubova sjećanja".

Lauder je istakao da je svijet naučio čemu vodi antisemitizam kada su pripadnici Crvene armije 27. januara 1945. godine ušli u Aušvic.

On je dodao da "paralele zla" danas postoje širom svijeta - Evrope, Sjevere Amerike, Australije - da su jevrejska djeca izdvojena, da im se prijeti na univerzitetima, jevrejski profesori dobijaju otkaze i da se jevrejskoj djeci govori da sakriju svaki znak da su Jevreji.

Lauder je ukazao na problem društvenih mreža kao izvora dezinformacija i da u zemljama širom svijeta među mlađima od 30 godina opada procenat onih koji smatraju da Izrael ima pravo da postoji, kao i svaka druga država.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.