Obama mora da iznese dokaze za Soni

Vašington - Barak Obama je najavio sankcije Sjevernoj Koreji zbog hakerskog napada na "Soni", ali moraće da pruži dokaze da je za to odgovoran Pjongjang.

Američki predsjednik Barak Obama našao se pred još jednim izazovom kada je najavio da će uvesti sankcije Sjevernoj Koreji zbog hakerskog napada na "Soni", ali bi prethodno trebalo da pruži čvrste dokaze o krivici Pjongjanga, jer od toga bi moglo da zavisi kako će se definisati sajber ratovanje u budućnosti.

Lanac događaja koji je pokrenut 24. novembra 2014. godine hakerskim napadom na kompaniju "Soni pikčers" otkrilo je potrebu za jasnijim definicijama i doktrinama u upravljanju sajber sukobima, naveo je Njemački Maršalov fond.

Hakeri koji sebe nazivaju "Čuvari mira" uništili su oko tri četvrtine kompjutera i servera "Sonija" i tom prilikom ukrali i zatim objavili internu komunikaciju zaposlenih, skripte, još neprikazane filmove i povjerljive informacije.

Njihova ocjena je da je nesporno riječ o zločinu, ali ostala je dilema ko je njegov izvršilac i kako ga kazniti.

Američki predsjednik Barak Obama pokazao je prstom na Sjevernu Koreju kao odgovornu za hakerski napad na "Soni" u svom obraćanju 19. decembra, a dvije nedjelje kasnije najavio je i ciljane ekonomske sankcije protiv sjevernokorejskih zvaničnika, prije svih na obavještajce.

Obama je u svom govoru prije odlaska na Božićni odmor ocjenio da je "Soni" pogrešio što je pod pritiskom hakera odustao od premijere filma "Intervju" u kojem je ismijan korejski vođa Kim Džong-un, ali se filmska kompanija nije saglasila sa tom njegovom ocjenom.

Kada je riječ o slučaju hakerskog napada na "Soni" službenici FBI tvrde da posjeduju klasifikovane dokaze da je napad došao iz Sjeverne Koreje, jer su godinama pratili tamošnje hakerske aktivnosti.

Da bi ubjedili skeptike među profesionalnim IT stručnjacima službenici FBI-ja pružili su prošle nedjelje neke dodatne dokaze za svoje tvrdnje.

U sajber sukobima najteže je odrediti kome zaista treba pripisati zločin, jer ukoliko hakeri raspolažu dovoljnim resursima i savremenom opremom, veoma teško im je ući u trag.

Zbog toga, kako Maršalov fond ocjenjuje, SAD treba veoma oprezno da postupaju i da predstave zaista nepobitne dokaze da iza pomenutog hakerskog napada stoji Pjongjang.

Ukoliko dokazi nisu dovoljno ubjedljivi da bi ujverili stručnu javnost, onda bi SAD mogle da učine presedan kojim bi podstakli i druge zemlje da bez validnih dokaza pokreću osvetničke akcije protiv stvarnih ili proklamovanih krivaca.

Zbog toga je veoma važno da prije uvođenja sankcija Vašington pruži konačne dokaze o sjevernokorejskoj odgovornosti za hakerski upad u "Soni".

Obama je kvalifikujući napad na "Soni", rekao da je riječ o "sajber vandalizmu", a u "Soniju" smatraju da je riječ o sajber sabotaži.

Međutim postavlja se pitanje da li je hakerski napad na kompaniju za zabavu dovoljan razlog za pozivanje na Povelju 51 UN, koja definiše pravo država na samoodbranu od sajber napada?

Bivši vrhovni komandant NATO general Džejm Stavridis istakao je da je ta definicija od velikog značaja, jer nosi značajne posljedice.

Napori da se definiše sajber rat učinjeni su 2007. godine kada se Estonija našla pod hakerskim napadom iz Rusije, a kao rezultat tih napora nastao je "Talinski priručnik".

Niko nema legitimni interes da se njegovi računari i mreže koriste za ucjenjivanje, destrukciju i sajber kriminal, pa većina država učestvuje u podršci zajedničkom globalnom okviru za umanjenje rizika i sajber sukoba.

Države imaju pravo na samoodbranu, ali složena međuzavisnost i prekograničnost digitalnog svijeta čine ovaj izazov kolektivnim.

Svijet je još u ranoj eri sajber sukoba u kojoj se stvaraju doktrine i presedani, a baš zbog toga, kako ocjenjuje Maršalov fond, Obama koji je obećao najtransparentniju administraciju u istoriji SAD, treba da pređe sa riječi na dijela.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.