Nuklearne rakete na mrtvoj straži!

MOSKVA, BRISEL - Nakon hiljada izgubljenih života te velikog dijela teritorije i razaranja nesagledivih razmjera, sukob u Ukrajini juče je ušao u hiljaditi dan, a dok njeni stanovnici priželjkuju mir kao ozebao sunce, geopolitička situacija došla je do usijanja. Ruski predsjednik Vladimir Putin je, reagujući na potez SAD da Kijevu odobre korišćenje američkog naoružanja za napade unutar Rusije, potpisao ukaz kojim nuklearno oružje ostaje posljednja linija odbrane te zemlje.

Strah od nuklearne katastrofe porastao je poslije iznuđene odluke ruskog predsjednika, ali i nakon što su juče Ukrajinci objavili da su već upotrijebili američke balističke rakete "atakams" i gađali rusku teritoriju.

RBC-Ukrajina je javila da su ukrajinske oružane snage gađale Brjansku oblast, odnosno grad Karačev, kao i da je pogođeno raketno i artiljerijsko odjeljenje Ministarstva odbrane Rusije.

Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je da je ukrajinska vojska upotrijebila američke operativno-taktičke rakete "atakams". U saopštenju su naveli da je pet raketa oboreno raketnim sistemom "pancir".

- Fragmenti rakete pali su na tehničku teritoriju vojnog objekta u Brjanskoj oblasti te izazvali požar koji je odmah ugašen. U napadu nije bilo žrtava - saopštilo je ministarstvo.

Putinu nije trebalo dugo da odgovori, a u novom ukazu "Osnove geopolitike u oblasti nuklearnog obuzdavanja" precizirani su parametri pod kojima može da se koristi to oružje.

- Državna politika u oblasti nuklearnog obuzdavanja je odbrambenog karaktera, usmjerena na održavanje potencijala nuklearnih snaga na nivou dovoljnom za obezbjeđivanje nuklearnog obuzdavanja i garantuje zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta države - navedeno je, između ostalog, u dokumentu.

Takođe je istaknuto da je državna politika nuklearnog odvraćanja usmjerena na održavanje potencijala nuklearnih snaga na nivou dovoljnom za nuklearno odvraćanje koje za cilj ima da obezbijedi da potencijalni protivnik razumije neizbježnost odmazde u slučaju agresije na Rusiju.

- Održavanje stalne spremnosti namjenskog dijela snaga nuklearnog odvraćanja za upotrebu je uključeno u principe nuklearnog odvraćanja Rusije - navedeno je u dokumentu i istaknuto da Rusija čini sve neophodne napore da smanji nuklearnu prijetnju.

POSAO ZA TRAMPA

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev rekao je da administracija SAD odlukom da dozvoli napade raketama "atakams" unutar Rusije svjesno ide na eskalaciju sukoba sa Rusijom.

- Svjesno izazivaju eskalaciju s kojom će u koštac morati da se uhvati Trampov tim - napisao je on na "Telegramu".

Medvedev je rekao da u tom slučaju Moskva ima pravo da kao odgovor upotrijebi oružje za masovno uništavanje u napadu na Kijev i ključne objekte NATO-a gdje god da se nalaze.

- To je već treći svjetski rat. Možda je stari Bajden i zaista odlučio da lijepo napusti ovaj svijet i da sa sobom povede znatan dio čovječanstva - prokomentarisao je Medvedev. Prema njegovim riječima, pokušaja primjene raketa velikog dometa na teritoriji Rusije je već bilo.

Putinov potez o obnavljanju nuklearne doktrine došao je dva dana nakon što su mediji objavili da je administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena omogućila Ukrajini da koristi rakete dugog dometa za napade na rusku teritoriju. Prema izvještajima, Bajden je tu odluku donio nakon saznanja da su vojnici iz Sjeverne Koreje navodno stigli u Kursku oblast, nakon čega su ruski zvaničnici upozorili da bi takvi potezi mogli da dovedu do izbijanja trećeg svjetskog rata.

Bajdenov očajnički potez na isteku mandata naišao je na zgražavanje i u njegovoj zemlji, a saradnici i najbliži ljudi budućeg američkog lidera osudili su tu odluku, navodeći da ona SAD vodi u direktan rat sa Rusijom.

Međutim, Bajdenov potez dobio je podršku pojedinih saveznika u Evropi, a francuski predsjednik Emanuel Makron među prvima je izjavio da je američka administracija donijela "dobru odluku" time što je dozvolila Ukrajini da koristi američko naoružanje za napade unutar Rusije.

Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Josep Borel takođe je pozdravio kao "veoma dobre vijesti za Ukrajince" odluku SAD da odobri Ukrajini korišćenje raketa dugog dometa za napade u Rusiji i poručio da se nada da će sve države članice EU slijediti odluku SAD.

- U Evropi je to nacionalna nadležnost. Neke države članice već to rade otvoreno, druge rade ne govoreći ništa, a neke ništa nisu rekle. Ali siguran sam da će slijediti primjer SAD kako bi dozvolili Ukrajincima da koriste oružje da se bore protiv Rusa unutar ruske teritorije - rekao je Borel juče po dolasku na sastanak Savjeta EU za spoljne poslove posvećen odbrani. On je dodao da su SAD donijele važnu odluku "kojoj aplaudira".

- To su veoma dobre vijesti za Ukrajince. Oni su to tražili - naveo je Borel.

On je na pitanje da li će, ako SAD prekinu svaku podršku Ukrajini, to biti dovoljno da zaštiti Ukrajinu i Evropu, poručio da Evropljani ne mogu da budu u reaktivnom režimu, odnosno da sjede i čekaju šta će Amerikanci uraditi i onda da reaguju.

- Ne možemo da čekamo da Tramp odluči. Naša podrška Ukrajini mora da se nastavi - poručio je Borel.

NjEMAČKO "NE"

S druge strane, iz Berlina je stigao jasan odgovor. Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da ta država neće slati Ukrajini krstareće rakete dugog dometa "taurus" jer bi to, kako je naveo, značilo direktno uključivanje Njemačke u rat.

Šolc je ukazao da bi korišćenje njemačkih raketa "taurus" u ratu između Ukrajine i Rusije značilo da Njemačka prihvata zajedničku odgovornost za kontrolu meta, čime bi de fakto postala strana u ratu.

- To je nešto što ne mogu i ne želim da uradim - naveo je Šolc ističući da je Njemačka i do sada zabranjivala Ukrajini da njemačkim oružjem koje joj je do sada isporučeno gađa ciljeve na dubini ruske teritorije.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da će naredna dva mjeseca biti najopasnija u posljednjim decenijama.

On je juče na "Fejsbuku" napisao da Bajden, "koji je smijenjen s vlasti, a čije sposobnosti mnogi dovode u pitanje", može da donese odluke koje mogu imati katastrofalne posljedice po svijet.

Sijarto je dodao da je izbor Trampa za predsjednika SAD Evropi pružio šansu da obnovi mir na kontinentu, ali da postoji mnogo proratnih političara s obje strane okeana koji se tome protive.

Od početka sukoba u Ukrajini juče se navršilo 1.000 dana, a do sada su hiljade ukrajinskih građana poginule, dok više od šest miliona ljudi žive kao izbjeglice. Broj stanovnika opao je za četvrtinu, a infrastrukturni i energetski objekti su razoreni.

- Ukrajina neće trgovati svojim suverenitetom ili se odreći prava na svoje teritorije - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju ukrajinskom parlamentu povodom 1.000 dana od početka rata.

Predstavljajući svoj unutrašnji plan "otpornosti", on je pozvao ljude i zvaničnike da ostanu jedinstveni rekavši da je rat došao do ključne tačke koja će odlučiti koja će strana pobijediti - Ukrajina ili Rusija.

Povodom 1.000 dana od početka rata u Ukrajini plavo-žuta boja ukrajinske zastave zasvijetlila je u ponedjeljak uveče na sjedištima Evropske komisije, Evropskog savjeta i Evropskog parlamenta u Briselu.

SUPERSILA 

Rusija, koja je naslijedila nuklearno oružje Sovjetskog Saveza, ima najveću zalihu nuklearnih bojevih glava na svijetu.

Vladimir Putin kontroliše 5.977 takvih bojevih glava u poređenju s 5.428 koje kontroliše Džozef Bajden.

Procjenjuje se da je 1.500 tih bojevih glava umirovljeno (ali vjerovatno i dalje netaknuto), 2.889 ih je u rezervi, a 1.588 raspoređeno kao strateške bojeve glave. Bilten atomskih naučnika navodi da ih je 812 raspoređeno na kopnenim balističkim raketama, 576 na podmorničkim balističkim raketama i oko 200 u bazama teških bombardera.

Tačke Putinovog dokumenta:

* Državna politika u oblasti nuklearnog odvraćanja je defanzivne prirode

* Rusija posmatra nuklearno oružje kao sredstvo odvraćanja, čija je upotreba ekstremna i neophodna mjera

* Odvraćanje potencijalnog neprijatelja od agresije na Rusiju i njene saveznike jedan je od najviših vladinih prioriteta

* Rusija može upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju agresije na nju ili Bjelorusiju, stvarajući kritičnu prijetnju teritorijalnom integritetu

* Agresija bilo koje države iz vojne koalicije protiv Rusije ili njenih saveznika smatra se agresijom ove koalicije u cjelini

* Agresija protiv Rusije ili njenih saveznika od strane nenuklearne države uz podršku nuklearne smatra se zajedničkim napadom

* Rusija zadržava pravo da upotrijebi nuklearno oružje kao odgovor na upotrebu oružja za masovno uništenje protiv nje ili njenih saveznika

* Rusija sprovodi nuklearno odvraćanje od potencijalnog protivnika: država, blokova i saveza koji Rusiju smatraju protivnikom

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.