Nezapamćen skandal potresa Njemačku: Bivši šef obavještajne službe osumnjičen za veleizdaju

BERLIN – Bivši direktor njemačke Savezne obavještajne službe (BND) August Haning uhapšen je zbog sumnje da je odavao državne tajne, počinio veleizdaju i špijunirao u korist strane sile, javlja danas njemački list „Bild“.

Haning, koji je bio na čelu BND-a od 1998. do 2005. godine, navodno je od bivšeg zaposlenog u rukovodstvu te službe za novac kupovao povjerljive informacije, koje je potom, prema navodima lista, namjeravao da prosljeđuje dalje u okviru svog savjetničkog posla.

Istragu protiv Haninga i još jednog osumnjičenog vodi njemački savezni državni tužilac.

Hapšenje u kući kod Minstera

Istražioci Savezne kriminalističke kancelarije (BKA) uhapsili su Haninga rano jutros u njegovoj kući u Nordvaldeu kod Minstera, na sjeverozapadu Njemačke.

Istovremeno je u Bavarskoj uhapšen još jedan bivši visoki zvaničnik BND-a, Manfred D, koji je ranije bio Haningov šef kancelarije, a u BND-u je radio do proljeća 2026. godine.

Istraga otkrila moguće curenje podataka

Istraga je pokrenuta tokom postupka protiv hamburške preduzetnice Kristine Blok i drugih optuženih zbog sumnje da su silom odveli njeno dvoje djece.

U okviru te istrage istražioci su, kako se navodi, došli i do informacija o mogućem curenju povjerljivih podataka iz BND-a, koji su bili namijenjeni za izvještaje njemačkoj vladi o bezbjednosnoj situaciji.

Da li je Haning te informacije direktno prosljeđivao nekoj stranoj sili još je predmet istrage.

Poznato je, međutim, da je nakon odlaska iz BND-a radio kao savjetnik u oblasti bezbjednosti i poslovanja širom svijeta i da je imao veze sa Rusijom i Kinom, uključujući kontakte sa tamošnjim državnim institucijama, kao i posredne veze sa Kremljom.

Haning se suočavao i sa finansijskim problemima

Haning se posljednjih godina suočavao i sa ozbiljnim finansijskim problemima. Njegova penzija bila je pod prinudnom naplatom zbog sudskog spora u vezi sa njegovim angažmanom u nadzornom odboru jedne banke u baltičkom regionu.

Ta banka je, prema navodima „Bilda“, propala nakon što ju je jedan oligarh finansijski iscrpio, a članovi nadzornog odbora, među kojima su bili Haning i bivši generalni sekretar NATO-a i danski premijer Anders Fog Rasmusen, pozvani su na odgovornost.

Za sada nije poznato da li su navodi o prodaji državnih tajni povezani sa njegovim finansijskim problemima.

Kuća pretresena još 2025. godine

Hamburško pravosuđe je u septembru 2025. godine pretreslo Haningovu kuću u Vestervaldu, kao i njegove kancelarije, u okviru istrage povezane sa slučajem Blok.

Kristina Blok, nasljednica njemačkog lanca restorana „Blok haus“, našla se u središtu istrage nakon što je njeno dvoje djece, koja su živjela sa ocem u Danskoj, u novogodišnjoj noći 2023/2024. godine odvedeno u Njemačku.

Danske i njemačke vlasti istražuju okolnosti tog događaja i sumnje da su djeca protiv svoje volje odvedena od oca.

U okviru istrage njemački istražioci su došli i do informacija koje ukazuju na moguće curenje povjerljivih podataka iz BND-a, što je kasnije otvorilo zasebnu istragu zbog sumnje na odavanje državnih tajni.

U to vrijeme je, kako navodi „Bild“, u jednoj firmi povezanoj sa Haningom bio angažovan i prikriveni istražitelj, što ukazuje da je istraga o sumnji na veleizdaju možda počela još tada.

Haning bio na čelu BND-a sedam godina

Haning je ranije radio u Stalnom predstavništvu Savezne Republike Njemačke u Istočnom Berlinu, a od 1998. do novembra 2005. godine bio je na čelu njemačke spoljne obavještajne službe.

Kasnije je postao najviši njemački zvaničnik zadužen za bezbjednost, kao šef svih bezbjednosnih službi u mandatu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Volfganga Šojblea iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Dostupno mu bilo oko 2.000 povjerljivih dokumenata

Njemački mediji prenose da je Haningu bilo dostupno oko 2.000 povjerljivih dokumenata, među kojima su se, navodno, nalazili izvještaji pripremani za takozvanu obavještajnu situaciju u kabinetu kancelara, odnosno redovne sastanke šefova njemačkih bezbjednosnih službi.

Prema rezultatima istrage, među dokumentima su bili izuzetno osjetljivi materijali o iranskom nuklearnom programu i ruskim oružanim snagama.

Bezbjednosni izvori navode da su među njima bile i informacije koje su njemačke službe dobile od stranih partnerskih obavještajnih agencija.

Odavanje takvih podataka smatra se jednim od najtežih mogućih bezbjednosnih incidenata, a u obavještajnom svijetu postoji bojazan da bi partnerske službe mogle izgubiti povjerenje u BND i ograničiti razmjenu važnih informacija, prenosi „Dojče vele“.

Tajna istraga pokrenuta u maju

Nakon što su sporni dokumenti predati saveznim organima, Savezno tužilaštvo je u maju 2026. godine pokrenulo tajni istražni postupak protiv Haninga i njegovog navodnog izvora u BND-u.

Za sada nije poznato koliko dugo je bivši direktor primao povjerljive materijale.

Prema bezbjednosnim izvorima, najnoviji pronađeni dokumenti datiraju iz juna 2022. godine, a istražioci još pokušavaju da utvrde na koji način je osumnjičeni službenik uspijevao da iznese dokumenta iz strogo obezbijeđenih prostorija BND-a.

Ukoliko se sumnje protiv Augusta Haninga potvrde, slučaj bi mogao da preraste u jednu od najvećih obavještajnih afera u istoriji Savezne Republike Njemačke, jer do sada nije zabilježeno da je tako visokorangirani bivši državni funkcioner bio osumnjičen za veleizdaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.