Foto: Naučnik otkrio šta bi moglo da bude uzrok širenja hantavirusa
BUENOS AJRES - Slučajevi infekcije hantavirusom prenesenim sa osobe na osobu u Argentini prije više decenija ponovo su se našli u centru pažnje nakon što su tri osobe umrle od tog virusa na holandskom kruzeru „MV Hondius“ koji je isplovio iz Argentine ka Zelenortskim Ostrvima, a argentinski naučnik upozorava da bi globalna suša mogla da bude uzrok širenja virusa, piše danas „Gardijan“.
Biolog i profesor na Nacionalnom univerzitetu u Kordobi Raul Gonzales Itig rekao je da vjeruje da je porast broja inficiranih usko povezan sa ponašanjem glodara, napominjući da su 2023. i 2024. godina obilježile značajnu sušu, nakon čega je uslijedilo povećanje padavina u narednim godinama, što je značilo i formiranje većeg vegetacijskog pokrivača – samim tim i više hrane za te životinje.
„Globalne klimatske promjene mijenjaju sve, a to bi takođe moglo dovesti do pojave slučajeva hantavirusa na mjestima gdje se ranije nisu javljali“, rekao je on.
Prenos ovog virusa sa čovjeka na čovjeka prvi put je dokumentovan prije 30 godina u ruralnim zajednicama u Patagoniji, a do tada se znalo da se širi samo kontaktom sa glodarima.
Druga epidemija hantavirusa, takođe u Patagoniji, pojavila se prije jedne decenije i pružila je detaljne dokaze o prenosu bolesti među ljudima, kada je zaraženi 68-godišnji seoski radnik prisustvovao rođendanskoj zabavi u malom selu, nakon čega se infekcija proširila i izazvala 11 smrtnih slučajeva.
Iako još nije potvrđeno kako su putnici na kruzeru zaraženi, hipoteza koju istražuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), koja je već kategorički isključila epidemiju, jeste da je do infekcije došlo prije ukrcavanja, zbog čega se Argentina našla pod lupom javnosti, navodi britanski list.
Testovi na putnicima koji su preživjeli takođe su potvrdili da su zaraženi sojem Ande, jedinim sojem kod kojeg je dokumentovano širenje sa čovjeka na čovjeka i koji se nalazi uglavnom u djelovima Argentine i Čilea.
Argentinski naučnici koji decenijama proučavaju hantavirus slažu se, međutim, da se, uprkos nedavnom blagom porastu broja slučajeva, Argentina ne suočava ni sa čim značajno novim ili drugačijim u odnosu na prethodne decenije.
„Argentina je navikla da se nosi sa hantavirusom“, izjavio je specijalista za zarazne bolesti i potpredsjednik Latinoameričkog društva za vakcinologiju Roberto Debag, napominjući da je u toj zemlji prijavljivanje hantavirusnih infekcija postalo obavezno nakon slučajeva iz 1996. godine.
Od jula prošle godine Argentina je zabilježila 101 slučaj hantavirusa, od kojeg su umrle 32 osobe, dok je prethodne godine broj zaraženih bio manji i iznosio 64 slučaja, dok je 14 oboljelih preminulo.
Čak i sa ovim porastom, Argentina ostaje u okviru svog godišnjeg prosjeka od oko 100 slučajeva, što je daleko ispod, na primjer, Kine i Republike Koreje, gdje se, prema podacima SZO, bilježe hiljade slučajeva godišnje.
Velika većina, čak 100.000 slučajeva hantavirusa godišnje, javlja se u Aziji i Evropi, ali ključna razlika leži u težini bolesti koju izazivaju različiti sojevi, pa tako dok je u tim regijama stopa smrtnosti do 15 odsto, u Americi ona može da dostigne 50 odsto.
SZO je, ipak, saopštila da je rizik od hantavirusa za opštu populaciju „apsolutno mali“, napominjući da se prenos sa osobe na osobu ne odvija lako.
Da bi se utvrdilo gdje je došlo do kontaminacije na brodu „MV Hondius“, argentinsko Ministarstvo zdravlja planira da uhvati glodare radi analize duž rute kojom se kretao holandski par kod kojeg su se prvi razvili simptomi.
Oni su boravili u toj zemlji od 27. novembra, putujući automobilom više puta, uključujući putovanja u Čile i Urugvaj, prije nego što su se ukrcali na brod 1. aprila iz luke Ušuaja.
Ministarstvo je ponovilo da nije potvrđeno da se infekcija dogodila u Argentini i napominje da u provinciji iz koje je brod isplovio, Ognjenoj zemlji, nije bilo potvrđenog slučaja hantavirusa u posljednjih 30 godina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.