NATO samit u sjenci Ukrajisko-Ruskog sukoba

Njuport - Uoči samita NATO (4. i 5. septembar), Estonija je pozvala Alijansu da postavi vojne baze na teritoriju te baltičke države kako bi se zaštitila od Rusije.

Estonski predsjednik Tomas Hendrik Ilves istakao je da postoje strahovanja da bi Estonija mogla da bude nova meta Rusije, posle Ukrajine.

"Ne treba nam NATO koji se sastoji od dvije odvojene strukture zemalja, sa stalnim bazama NATO i bez njih. To je pogrešan signal koji se upućuje potencijalnom agresoru", rekao je Ilves.

U Njuportu, velškom gradu smeštenom nepunih dvadesetak kilometara istočno od Kardifa, u kojem se 4. i 5. septembra održava godišnji samit NATO, prije četiri dana protestovalo je oko hiljadu mirovnih aktivista protiveći se održavanja tog skupa.

U susret tom skupu, a u svjetlu ukrajinske krize, "Fajnenšel tajms" piše da sedam savezničkih zemalja Alijanse namjeravaju da oforme nove snage za brzo reagovanje od najmanje 10.000 vojnika, u okviru planova jačanja odbrane.

Takođe se očekuje da na skupu u Njuportu bude otvoreno pitanje formiranja velike baze NATO u istočnoj Evropi.

NATO je 27. avgusta objelodanio da planira da, kao odgovor na rusku pretnju, postavi vojne baze u istočnoj Evropi, što je za britanski "Gardijan" potvrdio generalni sekretar vojne alijanse Anders Fog Rasmusen.

Prethodno je glavnokomandujući Združenih snaga NATO u Evropi Filip Bridlav predložio Alijansi da opremi jednu bazu na istoku Evrope bliže ruskoj granici kako bi "brže odgovorila na svaku pretnju od strane Rusije".

Kako je objavio britanski "Tajms", najvjerovatnije bi se ta baza smjestila u Šćećinu, baltičkoj luci u Poljskoj, nedaleko od granice s Njemačkom.

Bridlav je tom prilikom apelovao da NATO uloži više napora kako bi obezbjedio garancije Poljskoj, Letoniji, Litvaniji i Estoniji, za šta je, kako je naveo, potrebno prenijeti neophodne resurse na istok.

Iz toga je Itar-Tas zaključio da će se pitanje formiranja najveće baze NATO-a u istočnoj Evropi razmatrati upravo na predstojećem godišnjem samitu Alijanse, u Njuportu, u septembru.

Inače, 30. aprila su četiri danska vojna aviona F-16, u čijoj pratnji bio i tim za podršku od 60 ljudi, stigla u Estoniju, u bazu Amari, na zapadu te zemlje, i to je bilo prvi put da se letjelice NATO stacioniraju u ovoj baltičkoj državi u susjedstvu Rusije.

Po riječima estonskog premijera Taavi Roivasa, otvaranjem baze Amari za redovne letove aviona NATO povećava se bezbjednost regiona, pri čemu se radi i na tome da estonski NATO saveznici trajno ostanu u toj zemlji.

Prethodno je jedina vazduhoplovna baza NATO na Baltiku bila Siauliai, na sjeveru Litvanije.

Tri dana ranije, u Estoniju je stiglo i 150 američkih vojnika, četvrtina snaga koje su Amerikanci uputili u Poljsku i baltičke države. Britanija je takođe u Litvaniju poslala četiri borbena aviona tipa "Tajfun", Poljska četiri aviona "Mig 29", dok je Francuska u Poljsku poslala četiri svoja vojna aviona tipa "Rafal". Tri baltičke zemlje postale su članice NATO 2004. godine.

U to vrijeme, i bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko izjavila je da Ukrajina "mora biti članica NATO" kako bi mogla da se odbrani od ruske agresije.

"Putinov rat protiv nas promjenio je mentalitet Ukrajinaca i preokrenuo nas da idemo u drugom strateškom pravcu. NATO je najbolji izbor za Ukrajinu", rekla je Timošenko.

Rusija je, s druge strane, 19. aprila upozorila da će biti prinuđena da preduzme mjere ukoliko se NATO približi njenim granicama.

Pres sekretar ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ocjenio je 19. aprila da bi dalje širenje Alijanse ka granicama Rusije značilo prekrajanje cjelokupne evropske strukture bezbjednosti.

"To će predstavljati ozbiljnu pretnju za nas", rekao je Peskov, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji.

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen je nekoliko dana ranije bio zatražio da Moskva povuče trupe sa ukrajinske granice, da se distancira od "separtista" i preduzme korake za smirivanje krize u toj zemlji.

NATO je početkom aprila saopštio da prekida "čitav kompleks vojne i civilne saradnje", a parlamentarna skupština Alijanse je prekinula saradanju sa ruskom Federalnom skupštinom, na šta je Rusija reagovala pozvavši na konsultacije glavnog vojnog predstavnika Rusije pri Alijansi Valerija Jevnjeviča, budući da ni Moskva "ne vidi mogućnost nastavka uobičajene vojne saradnje sa NATO".

Ukrajinska kriza je počela kada je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič u novembru prošle godine odustao od potpisivanja Sporazuma o pridruživanju sa EU, poslije čega su uslijedili protesti i njegovo svrgavanje početkom godine.

Nove vlasti u Kijevu nije priznao Krim, i na poluostrvu je 16. marta održan referendum na kojem se 97 odsto birača koji su glasali opredelilo za odvajanje od Ukrajine i pripajanje Rusiji, što je Rusija prihvatila.

Inicijativi za otcepljenje se priključio i jugoistočni region Donbas s većinskim ruskim stanovništvom.

Otcjepljenje Krima nije priznao ni Kijev ni međunarodna zajednica, a u višemjesečnim oružanim sukobima koji su uslijedili između ukrajinskih i proruskih snaga život je izgubilo više od 2.500 ljudi.

Obama će se sastati sa evropskim liderima

Američki predsjednik Barak Obama će na marginama NATO samita u Velsu sa evropskim liderima razgovarati o ukrajinskoj krizi i o islamskim ekstremistima u Siriji i Iraku.

Obama je u srijedu uveče, nakon posjete Estoniji, doputovao u Vels gdje želi, tokom NATO samita, da podrži baltičke zemlje koje, kako navodi AP, strahuju da bi Rusija mogla da ugrozi njihov suverenitet.

Lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije pridružiće se danas Obami.

Očekuje se da će biti riječi o pontencijanim jačim ekonomskim sankcijama Rusiji zbog ukrajinske krize. Takođe, razmatraće se kako da Evropa doprinese borbi protiv islamskih ekstremista.

Američki predsjednik će se popodne sastati i sa jordanskim kraljem Abdulahom, čija se zemlja našla usred bliskoistočnog ratnog meteža.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.