NATO koristi gužvu da opravda sebe

Moskva - Rusko ministarstvo inostranih poslova optužio je NATO da koristi krizu u Ukrajini da poveća svoje zahtjeve članicama i opravda svoje postojanje.

"Stalne optužbe protiv nas (Rusije) od generalnog sekretara NATO Andersa Fog Rasmusena uvjeravaju nas da Alijansa pokušava da koristi krizu u Ukrajini da zbije svoje redove usred imaginarne spoljne prijetnje po članice NATO-a i da ojača zahtjeve za Alijansu u 21-vom veku", saopštilo je rusko ministarstvo, prenijela je agencija Rojters.

Komandant NATO u Evropi, general Filip Bridlav izjavio je juče da bi Alijansa, kao odgovor na rusku vojnu pretnju Ukrajini, mogla da razmjesti svoje vojnike u zemljama članicama na istoku Evrope, koje se "osjećaju ugroženo".

Bridlav je agenciji Asošiejted pres rekao da “ne bi isključio angažovanje nijedne zemlje, uključujući i SAD”.

Ministri inostranih poslova 28 zemalja članica NATO-a ovlastili su američkog vazduhoplovnog generala Bridlava da, do utorka, predloži mjere koje bi zemljama Alijanse najbližim Rusiji, demonstrirale da uživaju podršku saveznika.

Rusija je danas kritikovala generalnog sekretara NATO Andersa Fog Rasmusena zbog "upotrebe retorike iz vremena Hladnog rata", dok se zaoštrava napetost između Moskve i zapadnih zemalja oko ukrajinske krize.

Rasmusen je u utorak u Parizu pozvao Rusiju da povuče desetine hiljada vojnika raspoređenih, prema navodima NATO, duž ukrajinske granice.

NATO optužuje Moskvu da koristi vojsku kako bi vršila pritisak na vladu u Kijevu i da priprema moguću invaziju na Ukrajinu.

Ne vjerujem u napad Rusije

Premijerka Letonije Laimdota Straujuma ne vjeruje da bi se Rusija usudila da u sadašnjoj krizi oko Ukrajine i nakon aneksije Krima napadne jednu članicu NATO i Evropske unije, bez obzira što u Letoniji živi brojna ruska manjina.

"Ne mogu da zamislim da bi Rusija mogla da pokuša da preuzme kontrolu nad teritorijom zemlje koja je članica NATO i EU. To nam daje dodatno osjećaj bezbjednosti. Gradjani su pomalo uznemirani razvojem zbivanja, imajući u vidu događanja iz prošlosti. Svi prate šta se sada dešava u Ukrajini", kazala je letonska premijerka u intervjuu koji objavljuje današnja Žečpospolita.

Straujuma je za poljski list naglasila da ne može uopšte da zamisli da bi Rusija htjela da udje u rizik oružanog sukoba sa NATO.

Predsjednica vlade Letonije pozvala je etničke Ruse u Letoniji koji čine četvrtinu stanovništva zemlje a njih 200.000 nema letonsko državljanstvo pa tako ni neka građanska prava, recimo da izlazi na izbore, da uzmu letonsko državljanstvo.

"Optužbe od strane Rusije slušamo već neko vreme. Istina je da 200.000 stanovnika Letonije nema letonsko državljanstvo ali mogu da ga dobiju kad god požele. Ne mislim da bi ruska zajednica u Letoniji željela da živi u granicama Rusije. To bi bio povratak u prošlost. Životni standard u Letoniji je viši nego u Rusiji. I to je od značaja", rekla je premijerka.

Za letonsku vladu crvena linija u sadašnjoj krizi bi bio ulazak ruskih trupa u Ukrajinu.

"Po mom mišljenju Krim je već na dugo vrijeme izgubljen. Ali ako ruska vojska odluči da pređe granicu Ukrajine na istoku nužna bi bila odlučna reakcija Zapada u vidu spremnih sankcija", kazala je premijerka.

U intervjuu Žečpospoliti premijerka Straujuma kazala je da za razliku od Poljske Letonija nija tražila da NATO razmesti trupe na njenoj teritoriji iako je bilo takvih sugestija u letonskim medijima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.