Milioni dokumenata razotkrili poslovanje Dojče banke: Od ruskih oligarha i Epstina do Trampa

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Dojče banka Foto: Agencije | Dojče banka

BERLIN - Više od 15 miliona povjerljivih dokumenata i imejlova Dojče banke, koje su uzbunjivači dostavili novinarima iz više od 50 medijskih kuća, otkrivaju kako je jedna od najvažnijih njemačkih finansijskih institucija godinama poslovala sa oligarsima, političarima, osuđenim kriminalcima i trgovcima oružjem, često zanemarujući upozorenja o pranju novca i narušavanju ugleda, objavio je magazin „Špigl“.

U dokumentaciji, koju su dobili i novinari tog magazina, televizija ZDF, „Njujork tajms“ i „Fajnenšel tajms“, pojavljuju se imena američkog predsjednika Donalda Trampa, osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, ruskih oligarha, kao i njemačkih političara Fridriha Merca i biznismena Matijasa Depfnera.

Dokumenti obuhvataju i poslovne odnose sa velikim kompanijama, među kojima su „Aldi“, BMV, „Rajnmetal“ i „Špringer“.

Materijal uglavnom potiče iz odjeljenja banke zaduženih za problematične transakcije, osjetljive klijente i borbu protiv finansijskog kriminala.

Upozorenja o pranju novca često zanemarivana

Imejlovi rukovodilaca, prezentacije za upravni odbor i interni izvještaji, prema nalazima istraživačkih novinara, pokazuju da je banka nastavljala saradnju sa klijentima povezanim sa kriminalom, dok su upozorenja o pranju novca i rizicima po njen ugled često ostajala bez odgovarajuće reakcije.

Dokumentacija, između ostalog, opisuje kako su navodne kriminalne mreže prebacivale novac preko bankarskih kanala, kako je Epstin postao klijent banke i kako su bankari nastojali da privuku ruske oligarhe.

U dokumentima se navode i šeme koje su, kako piše „Špigl“, nasljednicima bogatstva trgovinskog lanca „Aldi“ omogućavale da izbjegnu gotovo sve poreze na višemilionske transakcije.

Opisani su i pokušaji banke da privuče Trampa za klijenta, kao i prikrivanje greške zbog koje su njegova poreska dokumenta poslata na pogrešnu adresu.

Dokumenti ukazuju i na poslovanje sa trgovcima oružjem, uključujući finansiranje isporuka tenkova nestabilnim državama, kao i na nesklad između javnog zalaganja banke za zaštitu životne sredine i istovremenog poslovanja sa velikim zagađivačima.

Takođe se navodi da je banka nastavila da upravlja računima za donacije stranke Alternativa za Njemačku (AfD), iako se njen izvršni direktor Kristijan Zeving javno predstavljao kao oštar kritičar te političke opcije.

Dojče banka je u odgovoru na pitanja „Špigla“ i njegovih medijskih partnera navela da se o mnogim opisanim slučajevima već razgovaralo sa regulatornim organima.

Istakla je da je pod Zevingovim vođstvom prošla kroz „suštinsku transformaciju“ i da je danas „drugačija banka“.

Poslovi sa ruskim oligarsima i prije početka rata

Ipak, dokumenti otkrivaju da su problemi u poslovanju banke u Rusiji bili poznati i prije početka rata u Ukrajini.

Krajem 2021. godine banka je otvorila novo sjedište u Moskvi, a njen tadašnji izvršni direktor u Rusiji Borislav Ivanov-Blankenburg ocijenio je da je to dokaz posvećenosti ruskom tržištu.

Samo nekoliko sedmica prije ruskog napada na Ukrajinu, Dojče banka odobrila je kratkoročne višemilionske zajmove ruskoj Sberbanci.

Nakon početka rata, banka se suočila sa problemima zbog široke mreže poslovnih odnosa u Rusiji. Sarađivala je sa kompanijama poput „Gasproma“ i „Aeroflota“, trgovala ruskim hartijama od vrijednosti, finansirala banke i obrađivala plaćanja za ruske finansijske institucije.

Među njenim klijentima bili su i oligarsi Roman Abramovič, Aleksej Mordašov i Ališer Usmanov, koji negira bliske veze sa Kremljom.

Rizici poslovanja sa Rusijom bili su poznati i ranije, pokazali su nalazi interne istrage iz 2020. godine, nazvane „Projekat Hrast“.

U prezentaciji od 84 stranice zaposleni su kao kritične označili probleme u poslovanju, uključujući nekoliko partnerskih banaka za koje se sumnjalo da su korišćene za prebacivanje novca saradnicima ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Među tim institucijama bile su Sberbanka i Alfa-banka, a kao jedan od mogućih korisnika sredstava naveden je i ruski oligarh Oleg Deripaska.

On i pomenute banke nisu odgovorili na pitanja „Špigla“.

Dokumenti opisuju i kako je ruski novac prebacivan kroz međunarodni finansijski sistem uz pomoć fiktivnih kompanija registrovanih na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, u Belizeu i na Kipru. U pojedinim slučajevima, milionski iznosi su u kratkom vremenskom periodu prosljeđivani kroz nekoliko zemalja.

Dojče banka je saopštila da je sva „zabrinjavajuća pitanja“ proslijedila na rješavanje višim instancama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.