Ljudska prava ne stanuju u Gvantanamu

LONDON - Prije deset godina, 11. januara 2002, u vojni zatvor "Gvantanamo" prebačeno je prvih 20 zatvorenika u okviru američke borbe protiv terorizma.

Iako je zatvor "Gvantanamo" u prvo vrijeme bio ad-hok rešenje, kasnije je postao, zajedno sa zatvorom "Abu Graib" u Iraku i bazom "Bagram" u Avganistanu sinonim za mjesto u kojem je kršenje ljudskih prava svakodnevica, prenijeli su svjetski mediji.

Američka vlada je priznala da su istražitelji u "Gvanatanamu" koristili zabranjene tehnike ispitivanja uključujući lišavanje sna, ekstremne temperature, glasnu muziku i vezivanje zatvorenika u bolnim položajima.

CIA je priznala da je tokom ispitivanja koristila tehniku simulacije davljenja na tri zarobljenika koje je držala u tajnim zatvorima, a potom ih prebacila u "Gvantanamo", navode agencije.

U "Gvantanamu" je preminulo osam zatvorenika. Šest smrti se vode kao samoubistva, a dvije su nastale zbog raka debelog crijeva i srčanog udara.

Prema mišljenju eksperta za odbrambenu politiku Fondacije "Heritidž" Džejmsa Kafarana, suštinsko pitanje vezano za "Gvantanamo" koje je postavljano i prije deset godina jeste - gdje i šta sa ratnim zarobljenicima?

Za zaštitnike ljudskih prava takvo obrazloženje kosi se sa pravom osumnjičenog na proces pred nadležnim sudom i mnogi od njih u tome vide izgovor za izbjegavanje nadležnosti američkih civilnih sudova u procesima protiv osumnjičenih.

Vrhovni sud je, u međuvremenu, odlučio da svi, pa tako i zatvorenici iz "Gvantanama", imaju prava koje garantuje Ustav SAD.

- Zatvorenici koji su počinili zločin treba da budu krivično gonjeni. Ako su prekršili američke zakone, onda bi trebalo da odgovaraju pred našim sudovima. Protiv onih koji su kršili zakone u Avganistanu treba voditi proces tamo. Ako dokaza nema, osumnjičeni treba da budu pušteni - izjavio je Andrea Prasov iz organizacije "Hjuman rajts voč" i dodao da su američki civilni sudovi u stanju da izađu na kraju sa procesima protiv osumnjičenih za terorizam.

Preuzevši funkciju predsjednika, Barak Obama je govorio da će zatvor "Gvantanamo" zatvoriti u roku od godinu, ali se to nije dogodilo.

U proteklih deset godina u "Gvantanamo" je sveukupno prebačeno oko 800 osumnjičenih i za sve to vrijeme vojni sudovi su uspjeli da okončaju samo šest suđenja.

Od 171 zatvorenika koji i danas tamo borave, 89 je obaviješteno da će biti oslobođeno. Većina njih je iz Jemena, a razlog za njihovo zadržavanje jeste nestabilna situacija u toj zemlji, u kojoj terorizam i dalje predstavlja veliku prijetnju.

Protiv 30 zatvorenika, poput Kalida Šeika Muhameda, koji se smatra jednim od organizatora terorističkih napada od 11. septembra 2011, biće pokrenut proces.

Među zatvorenicima je i 46 onih koji su i dalje u pritvoru bez konkretnih optužbi, jer je predsjednik Obama posljednjeg dana prošle godine potpisao zakon koji omogućava njihovo zadržavanje.

- Obama će ući u istoriju kao prvi predsjednik koji je u američko pravo usadio vremenski neograničen pritvor bez sudskog postupka - izjavio je Kenet Rot, direktor Hjuman rajts voča.

Odluka Kongresa

S druge strane, zatvaranje "Gvantanama" komplikuje i nedavna odluka Kongresa da se ubuduće onemogući transport zatvorenika u SAD. Pa ipak, borci za ljudska prava i dalje tvrde da razloga za odlaganje zatvaranja "Gvantanama" nema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.