Lavrov: Porošenko Putinu ne spominje Krim

Moskva - Sjedinjene Američke Države (SAD) nisu uspjele da okrenu cio svijet protiv Rusije, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Lavrov tvrdi da Krim nije do sada bio tema razgovora Putina i Porošenka.

"Amerikanci šalju svoje emisare širom svijeta i svakoga ubjeđuju da se okrene protiv nas, to je istina", rekao je Lavrov u subotu u intervjuu za emisiju "Pravo da se zna" televizije TV centar. On dodaje da praktično nikog nisu ubijedili, osim EU i neke od svojih drugih najbližih saveznika, prenosi Itar Tas.

Ilustrujući svoje riječi, Lavrov podseća na brojna dokumenta koje je Rusija potpisala sa zemljama iz sastava BRIKS ili državama Persijskog zaliva.

"Zapadni partneri iz same EU žele da imaju kontakte s nama i imaju ih, oni nas posjećuju, telefoniraju nam, pozivaju nas", ističe Lavrov.

On napominje kako su neki ranije zakazani kontakti otkazani za buduće vrijeme, ali dok se u sopstvenoj javnost govori samo o prinuđenosti da se otkažu ovi ili oni sastanci, iza kulisa se pozivaju Rusi, apeluje se na njih "da ne shvate stvari pogrešno" i potvrđuje zainteresovanost za dalje diskusije i iznalaženje rješenja.

Lavrov ističe kako SAD koriste krizu u Ukrajini da bi ekonomski izolovali Evropu od Rusije. Amerikanci žele da isposluju najbolju moguću poziciju u tekućim pregovorima o kreiranju transatlantskog trgovinskog i investicionong partnerstva.

Ti napori su u posljednje vrijeme intenzivirani, ističe Lavrov, navodeći pokušaje SAD da Evropi nametnu isporuke svog tečnog gasa po cijenama koje se ne mogu porediti sa cijenama ruskog gasa. Lavrov, ipak, naglašava da u američkim nastojanjima geopolitičke kalkulacije ipak imaju presudnu ulogu.

Mada su u Evropi rođeni mislioci koji su tvrdili kako ekonomija određuje politiku, EU je sada spremna da žrtvuje ekonomiju za račun politike, ističe Lavrov, ocjenjujući to kao "ekstremni stepen ideologizacije", što, po njemu, ne može da traje dugo, jer se u Uniji već mogu čuti glasovi razuma, koji ističu kako je paradoksalno da se daju instrukcije za spremanje novih sankcija Rusiji istog dana (5. septembra) kad je u Minsku potpisan mirovni sporazum za Ukrajinu i to prvenstveno zahvaljujući inicijativi ruskog predsjednika Vladimira Putina.

SAD insistiraju na svojoj ekskluzivnosti u svjetskoj politici i već decenijama primjenjuju "istu tehnologiju" u svojoj spoljnoj politici, ističe Lavrov, podsjećajući da su tvrdnje o sopstvenoj ekskulzivnosti u mnogim prilikama u novijoj istoriji dovodile do ljudske katastrofe. On je naveo primjere južnoameričkih zemalja u čiju su se politiku SAD mješale, kao što su Panama, Grenada, Haiti itd.

Lavrov upozorava da se ne smije smetnuti s uma američka Nacionalna bezbjednosna doktrina, usvojena 2010. godine, kojom SAD prihvataju međunarodni pravni sistem, ali za sebe zadržavaju pravo da pribegnu bilo kojim sredstvima da bi zaštitile svoje interese, uključujući i primjenu sile bez odobrenja UN.

Lavrov napominje kako su bez presjedana napori Zapada da se podrije partnerstvo Rusije sa zemljama u Latinskoj Americi, Aziji i Africi. "Nikada nije bilo ničeg sličnog. Možda samo jednom, kada su SAD odlučile da bojkotuju Olimpijske igre u Moskvi", rekao je Lavrov.

Navodeći kako se odnosi između Rusije i Zapada trenutno ubrzano kvare, ruski ministar inostranih poslova napominje da su se uslovi za to dugo gomilali.

"Mnogo prije situacije u Ukrajini, bilo je poziva da se Rusija izoluje i kazni", ističe Lavrov. On je naveo primjere slučaja Magnitski, nesuglasica oko promjene režima u Siriji, slučaj "Snouden" pa i pokušaj da se otkaže Obamina posjeta Moskvi uoči samita G20 u Sankt Petersburgu.

Lavrov je takođe podsjetio na napore Zapada da, povodom priprema Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, Rusiju prikaže kao gubitničku državu koja je samo u stanju da utroši mnogo novca na projekte svog dobrog predstavljanja u međunarodnoj javnosti.

Povodom situacije u Ukrajini, Lavrov je naglasio kako Rusija želi Ukrajinu koja bi bila "pravi dom za sve koji u njoj žive".

On ističe kako Rusi u Ukrajini za Rusiju prirodno imaju specijalnu važnost i da Rusija želi da oni žive bezbjedno i budu jednaki sa drugim građanima Ukrajine.

Lavrov napominje kako većina tačaka protokola iz Minska o rješavanju ukrajinskog konflikta treba da bude dodatno razrađena, izuzev onih o primirju, koje podrazumjevaju trenutnu primenu. Naročito treba dodatno precizirati odredbe koje se odnose na zakon o privremenoj samoupravi u regionima Donjecka i Luganska, napominje ruski ministar spoljnih poslova.

On je naglasio kako Moskva želi da OEBS što je prije moguće poveća broj svojih posmatrača u zonama sukoba.

Moskva se nada da će ukrajinski predsjednik Petar Porošenko preduzeti sve nužne mjere da spreči vladu u Kijevu da prekrši mirovni sporazum iz Minska, ističe Lavrov, dodajući da se iz Kijeva mogu čuti mnoga kontradiktorna saopštenja, sve do onih da treba napustiti mirovne korake i ponovo krenuti u vojnu ofanzivu, uz korišćenje cjelokupnog arsenala ukrajinskih vojnih snaga.

S druge strane, predsjednik Porošenko stalno potvrđuje svoju odanost mirovnom sporazumu pa mu je potrebna veća podrška Zapada koji, međutim, ne čini ništa da zauzda radikalne snage u Ukrajini, kao što je Oleg Tjagnibok, koji se čak smatra partnerom u dijalogu i mnoge druge, koji iz sve snage nastoje da ometu Porošenkove napore.

Održavanje neutralnog statusa Ukrajine je stvar principa za Rusiju, ističe Lavrov, komentarišući nacrt uredbe ukrajinske vlade kojom bi se ukinula ograničenja za članstvo te zermlje u vojnim blokovima.

Lavrov napominje da je to inicijativa pojedinih ukrajinskih političara, izražavajući iznenađenje što je među njima i ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk. "Mislim da Jacenjuk ne djeluje u interesu svog naroda već pre u interesu snaga koje nastoje da poseju seme neslaganja između ukrajinskog i ruskog naroda".

"Praktično sve što čine ukrajinski radikali i ekstremisti, uključujući i one koji sjede u vladinim agencijama, ima američki 'kart blanš'", ističe Lavrov, dodajući da su SAD mnogo puta dokazale kako im je cilj pogoršavanje ukrajinske krize do maksimuma, kako bi izolovale i oslabile Rusiju.

Lavrov, međutim, ne vjeruje da će trenutno zahlađenje odnosa između EU i Rusije da postane trajno, jer i u EU ima mnogih koji žele, kao i sama Rusija, da strateško partnerstvo između dve strane jača i da se razvija, čime će se poboljšati njihove pozicije na svetskom tržištu.

Lavrov je podsjetio da je, na sastanku sa liderima EU prošlog januara, ruski predsjednik Vladimir Putin predložio konsultacije eksperata o mogućnosti stvaranja zone slobodne trgovine između EU i Carinske unije, a na duži rok i između EU i Evroazijske ekonomske unije, koja tek treba da bude oformljena.

Lavrov je takođe u današnjem intervjuu naglasio i da Krim nikad nije bio tema telefonskih razgovora između ukrajinskog predsjednika Porošenka i ruskog predsjednika Putina.

"Uvjeravam vas da naši predsjednici nikad ne pokreću to pitanje tokom svojih telefonskih razgovora i kontakata", odgovori je Lavrov na pitanje novinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.