Foto: Kriza u srcu finansijskog sistema
NjUJORK - Ber Sterns i "Liman Braders", dva velika imena u svijetu finansijskih usluga, već su otišli pod led.
Na meti i u problemima do guše se sada našla najveća osiguravajuća kompanija na svijetu American International Group (AIG).
Ta kompanija je pretrpjela enormne gubitke zbog nenaplativosti potraživanja i kolapsa povjerenja u američko tržište nekretnina.
Preksinoć je, međutim, saopšteno da je osiguravajućem divu u čijim venama je presušio likvidni kapital, novčanu transfuziju bez presedana dala američka država. Američka centralna banka je, naime, odlučila da AIG-u da zajam od 85 milijardi dolara kako bi ga spasla od stečaja.
Vlasti kažu da je zajam dat kako bi se spriječio haotičan kolaps firme koji bi mogao da naškodi kako globalnoj tako i američkoj privredi.
Američka vlada će na osnovu sporazuma, koji je dobio punu podršku predsjednika Buša i ministarstva finansija, za uzvrat dobiti skoro osamdesetprocentni udio u AIG-u.
Guverner Njujorka Dejvid Paterson objasnio je zašto je spasavanje baš ove kompanije iz ralja bankrota bilo toliko važno:
- Njeni pipci najdalje dosežu u avenijama biznisa, stižu do hipotekarnih kredita i kredita, do "hex" fondova i na bezbroj drugih načina koji pogađaju potrošače, vozače, vlasnike nekretnina, putnike. Ova firma je toliko sveprisutna da je bilo teško predvidjeti veličinu štete koju bi izazvalo bankrotstvo AIG-a.
Prema ocjenama mnogih, berza bi odmah izgubila hiljadu indeksnih poena da je AIG proglasio bankrotstvo. Toliko je ta firma ogromna i toliko je enormna težina koju ima na tržištu.
Kako za BBC upozorava Najyel Golt, glavni ekonomista firme Global insajt koja se bavi finansijskim prognozama, akcija američke centralne banke mogla bi da privredi zemlje donese tek privremeni predah jer, kaže on, sumorna vremena tek predstoje:
- Kratkoročno gledano, tržišta će biti zadovoljna. Mislim i da će Amerika pozitivno reagovati ali da će se onda pažnja usredsrijediti na nešto drugo. Poruka će biti - U redu, završili smo posao sa American International Group, koji su to drugi problemi koji nas čekaju iza ugla? Pitanje je i šta nedavni događaji nagovještavaju kada su u pitanju perspektive američke i globalne privrede. Odgovor je vrlo kratak - nevolje.
Britanski bankarski yin, Barklis, u međuvremenu je saopštio da će za dvije milijarde dolara kupiti neke od poslovnih aktivnosti bankrotirane banke Liman braders u Sjedinjenim Državama, ali da neće na sebe preuzeti ni najmanji dio dugova koji je Liman nakupio na tržištu hipotekarnih kredita.
"Fajnenšel Tajms" ističe da je drama kroz koju prolaze ugledne američke finansijske institucije bez presedana:
"Kriza bankarskog sistema samo djelimično može da se poredi sa Velikom depresijom iz 30-tih godina, kada je Ameriku pogodio talas za talasom panike koja je uništila male institucije podložne uticajima tržišnih sila. Sadašnja kriza leži, međutim, u samom srcu finansijskog sistema.
Tajms povodom krize bankarskog sistema koja je, kako napominje, zahvatila čitav svijet, razmatra odnos između burnih događaja u finansijskom sektoru i kapitalizma: "Propast ugledne investicione banke 'Liman braders' na paradoksalan način pokazuje da tržišni mehanizmi i dalje funkcionišu."
Uvodničar lista konstatuje da je propast te banke bolna i zabrinjavajuća, ali to što se s njom dogodilo je prava suprotnost katastrofi. Tržište se uvijek pobrine da oni koji prave greške za njih na kraju i plate. To je možda okrutno, ali na taj način kapitalizam funkcioniše.
AIG je korporacija koja posluje u više od stotinu zemalja, nudeći razne finansijske usluge kao i usluge na području osiguranja investicija. AIG investitorima prodaje polise osiguranja, koje se isplaćuju u slučaju da njihovi dužnici ne mogu ispuniti svoje obaveze, recimo isplatiti zajam.
Kreditna kriza već je presudila trima od pet najvećih investicionih banaka, a Wall Street Journal predviđa da će najveće restrukturiranje bankarske industrije od Velike depresije dovesti do velikog povratka "klasičnih" banaka.
Naime, svijet bankarstva je decenijama bio podijeljen na dvije vrste poslovanja - komercijalne banke koje su uzimale depozite i davale zajmove te ostvarivale pristojan povrat uz težak teret propisa koji štite korisnike, i investicione banke poput "Liman Bradersa" i "Meril Linča" koje nisu uzimale depozite i bile su vrlo slobodno regulisane, a to im je omogućavalo da poduzimaju velike rizike i ostvaruju unosne zarade.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.