Foto: Ilustracija
Prije 77 godina stalne članice Savjeta bezbjednosti i više od polovine potpisnica ratifikovale su povelju UN. Jedan od osnovnih ciljeva je kako pronaći rješenja nesuglasica u svijetu i kako se udaljiti od podjela rješavanjem aktuelnih problema. To je ostao glavni cilj i danas, kaže stalna koordinatorka UN u Srbiji. Ističe da je pored toga cilj UN i ubrzanje održivog razvoja, kao i to da niko ne bude izostavljen, što je posebno važno u današnje vrijeme kada se svijet bori sa nekoliko kriza.
U svijetu se obilježava Dan Ujedinjenih nacija, s idejom da se šire informacije o ciljevima, principima i dostignućima te organizacije, ali i da se sjećamo 24. oktobra 1945. godine, kada je prije 77 godina Organizacija nastala.
Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji Fransoaz Žakob kaže za RTS da održavanje mira, što je glavni cilj ove organizacije, ostaje jedan od glavnih prioriteta i danas, ali da postoje i druge ključne oblasti.
"Postoje i druge dvije oblasti ključne za nas - podrška i ubrzanje održivog razvoja, a druga da se postaramo da niko ne bude izostavljen", rekla je Fransoaz Žakob dodavši da se UN sve više uključuje u podršku najmarginalizovanijim grupama u svijetu.
Napominje da su posljednje dvije godine bile izuzetno izazovne, jer se svijet nosi sa nekoliko kriza.
"Prva kovid, druga konflikti - brojni sukobi u cijelom svijetu, zatim klimatski problemi, a sada ono što dolazi - rast cijena, inflacija i povećanje cijene energenata, a dogodine vjerovatno i dužnička kriza", rekla je koordinatorka UN.
Napominje da se UN nosi sa više ovih kriza, te da mora da sarađuje sa vladama i zajednicama kako bi se našlo rješenje i kako bi se nastavilo sa nastojanjem da se uspostavi održivi svijet.
Ističe da je sukob u Ukrajini samo jedan element krize, jer rast cijena energenata i hrane, ukazuje, nije počeo samo zbog rata.
"To je počelo pre dvije, tri godine i ovdje imamo kombinaciju više kriza zbog čeka smo sada u veoma kritičnom trenutku", kaže Fransoaz Žakob.
Hrane nedovoljno u polovini svijeta
Situacija sa nedostatkom hrane je, napominje, izuzetno teška.
"Hrane je nedovoljno rekla bih u polovini svijeta, cijene hrane takođe rastu... Srbija je na neki način u dobrom položaju jer je samodovoljna što se tiče hrane, ali cijena hrane se povećala, a vjerovatno će nastaviti da raste u narednih nekoliko mjeseci", rekla je Fransoaz Žakob i dodala: "Moramo da vidimo kako da umanjimo inflaciju kroz podršku najranjivijim dijelovima stanovništva".
Što se tiče energenata, kaže da se, zbog sporazuma koje Srbija ima, kod nas narednih mjeseci ne očekuju "tolike nestašice", ali da će svakako i to poskupjeti.
"UN ovo vidi kao priliku da ubrza transformaciju ka obnovljivoj energiji i održivim sistemima hrane...", kaže koordinatorka UN.
Pomoći ljudima da poboljšaju energetsku efekisnost u kućama
Objašnjava da to znači da će tokom ove zime svako od nas morati da se potrudi da koristi manje energije, ali da je potrebno da vlada i gradovi omoguće više različitih šema, kako bi se ljudima pomoglo da poboljšaju energetsku efikasnost u svojim kućama.
"Ljudi će morati da promijene prozore, sisteme grijanja, a oni to ne mogu da urade bez pomoći. Važno je stvoriti mehanizam koji će ubrzati tu promjenu", rekla je i dodala da se tako nešto već radi u Beogradu.
Dodaje da je Vlada Srbije ograničila neke cijene hrane, ali da je to kratkoročni mehanizam.
"Mi savjetujemo kako da se ide na socijalnu zaštitu, da se na primer najsiromašnijim porodicama uruči konkretna pomoć u gotovini, ali tražimo načine i kako da bacamo manje hrane, kako da raspodijelimo na bolji način", kaže Fransoaz Žakob.
Govoreći o klimatskim promjenama, Žakob je najavila da će na konferenciji u Egiptu u novembru fokus biti na primjeni mjera za smanjenje emisije ugljen-dioksida za šta su se sve zemlje opredijelile.
Dodaje da će srpsku delegaciju u Egiptu najvjerovatnije predvoditi predsjednik Aleksandar Vučić, a da će nacionalni plan Srbije za smenjenje emisije ugljen-dioksida biti predstavljen na konferenciji na Kopaoniku.
"Pokušaćemo da vidimo šta Srbija može da uradi, na koji način može da ubrza borbu protiv klimatskih promjena. Moramo imati na umu da je aktuelna energetska kriza samo prvi znak onoga što nam se sprema, ako ne budemo djelovali odmah na dugoročnoj promjeni našeg energetskog sistema, potrošačkih i proizvodnih navika, načina života, prevoza, itd", kaže stalna koordinatorka UN u Srbiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.