Foto: Ko su “otkačeni” kardinali koji biraju papu
Vatikan - Među kardinalima selektorima u Sikstinskoj kapeli, gdje je počela konklava za izbor novog pape, ima onih koji vole oružje, voze avione, ali i onih kojima je pobačaj sasvim “ok”, prenose agencije.
Među “otkačenim kardinalima” je, na primjer, Džordž Pel (71) iz Australije koji je trebalo da bude fudbaler, zatim Domenika Kalkana (70) iz Italije kojeg zovu “kardinal Rambo”, kao i slovenački Franc Rode koji je morao da ide na test očinstva zbog optužbi da ima sina.
Kardinal Totunkal (53) iz Indije nosi turban.
On je poglavar Sido-malakara katoličke crkve.
Riječ je o hrišćanima koji su se u 17. vijeku odvojili od Katoličke crkve da bi se 1930. godine opet spojili.
Ta crkva ima 430.000 sljedbenika u cijelom svijetu.
Većina ih je u Indiji, ali ih ima i u SAD i u Njemačkoj.
Sa 53 godine najmlađi je kardinal na svijetu.
Žan Luis Kipriani Torne (69) iz Perua je studirao mašinstvo, radio je kao inžinjer i igrao je profesonalno košarku.
Bio je, kažu, toliko dobar da je 1960. godine igrao za nacionalni tim koji je 1969. osvojio prvenstvo Južne Amerike.
Kako se tvrdi, on i danas ponekad zaigra.
Luis Antonio Tagle (55) s Filipina, koristi društvene mreže poput “Tvitera” i “Fejsbuka”.
Iako, kako se navodi teži modernim stvarima, u svojoj zemlji se bori protiv zdravstvenog odgoja u školama i upotrebe kondoma iako prosječna porodica na Filipinima ima osam do desetoro djece koje jedva može prehrani.
Severino Poleto (79) iz Italije je između 1965. i 1980. radio u fabrici.
Zalaže se za prava radnika.
Kada je prije nekoliko godina “Fijat” najavio masovna otpuštanja, tražio je od italijanske vlade da se umiješa i to spriječi.
Ruben Salazar Gomez (70) je iz Kolumbije.
Vlada Kolumbije je 2012. godine odlučila da legalizuje pobačaje u izuzetnim slučajevima kada je, na primjer, život majke u opasnosti ili ako fetus ima deformacije zbog kojih bi život kasnije bio nemoguć, kao i u slučajevima kada je žena silovana.
Gomez je to podržavao, ali ga je onda Vatikan “pozvao na red” pa je izjavio kako je “abortus odvratan prestup, kažnjiv i nije prihvatljiv ni u kom slučaju”.
Franc Rode (78) je slovenački kardinal.
Njega je Nijemac Peter Stelcer 2012. godine pozvao na test očinstva.
Rode je na kraju pristao, ali je test bio negativan.
Rode je rekao da ga kleveću i najavio tužbe protiv novinara koji su pisali da je on otac Petera Stelcera.
Domeniko Kalkagano (70) iz Italije ima zbirku oružja.
On taj hobi, koji je pomalo neobičan za sveštenike, naziva “bezopasnom strašću za skupljanjem stvari”.
Inače, u Vatikanu svi znaju za njegovu neobičnu zbirku.
“Kardinal Rambo”, kako ga zovu italijanski mediji, kaže kako iz oružja više ne smije da puca, ali uživa u tome da ga čisti i sređuje.
Oskar Andres Rodrigez Maradiaga (70) iz Hondurasa je predsjednik međunarodnog Karitasa.
Od djetinjstva voli letenje i ima pilotsku dozvolu.
Izradio je više od 300 maketa aviona.
Engleski je naučio iz knjiga o letenju i avionima.
Voli da putuje u kokpitu, što, međutim, neće moći ukoliko bude izabran za papu jer bi to bilo previše opasno.
U tom slučaju on će se posvetu nekom od svojih drugih hobija poput muzike, na primjer.
Ovaj kardinal naime svira saksofon i klavir.
Dordž Pel (71) iz Australije, 1950. godine je bio zvijezda australijskog fudbala.
Već je trebalo da potpiše i ugovor za australijsku profesionalnu ligu, ali je oklijevao i na kraju odlučio da život posveti Bogu. No i dan danas pazi na svoju figuru koju uobličava vježbama.
Kada ga je profesor teologije s Novog Zelanda zatekao kako trenira plivanje, Pel ga je ponosno upitao: “Šta vi mislite, koliko sam ja star?”.
Teolog se šalio da ima 65 iako je Pel tada imao 63 godine. Kardinal se zbog toga uvrijedio.
Dominiku Duki (69) iz Češke je od početka bilo jasno da će se posvetiti Bogu i Crkvi.
To je, međutim, u njegovoj domovini nekada bilo zabranjeno. Komunisti su ga prisilili da radi kao bravar.
Tek su mu 1965. dozvolili da studira teologiju.
Zaredio se 1972. no nije mogao da bude dušebrižnik.
Pošto je on to, ipak, radio završio je u zatvoru na 15 mjeseci.
I u zatvoru je potajno služio mise.
Kada je izašao iz zatvora radio je neko vrijeme u “Škodi”, a tek onda je dobio dozvolu da slobodno služi kao sveštenik.
Volter Kasper (80) iz Njemačke najstariji je kardinal na konklavi. Iako je pravilo takvo da na konklavi smiju da učestvuju samo kardinali mlađi od 80 godina, Kasper je ipak ušao u konklavu jer je 80 godina navršio 5. marta, samo nekoliko dana nakon što je počelo razdoblje “Prazne Stolice”.
Da je navršio 80 prije početka tog razdoblja ne bi mogao da učestvuje u izboru novog pape.
Rimska crkva vjekovima je računala na zaštitu zidova Sikstinske kapele kako bi proces izbora novog pape ostao tajan. Međutim, Vatikan sada mora da se okrene elektronskom arsenalu kako bi sprečio tvitovanje kardinala i zaustavio curenje informacija koje je obilježilo prošlu godinu.
Bezbjednost je na prvom mjestu u trenutku kada prinčevi crkve sa svojim crvenim šeširima u Rimu biraju nasljednika pape Benedikta.
Riječ „konklava" znači „sa ključem" na italijanskom i izvedena je iz latinskog termina koji se odnosi na sobu koja može biti zaključana. Međutim, zatvorena vrata više nisu dovoljna u 21. vijeku kako bi se sačuvala tajna.
Radnici su pripremili Sikstinsku kapelu postavljanjem lažnog poda preko ukrasnih pločica i instaliranjem brojnih elektronskih sprava koje blokiraju slanje bilo kakvog signala van zidova kapele.
Prije glasanja, vatikanski zvaničnici pretrešće kapelu i kuću u kojoj su smješteni kardinali sa skenerima koji detektuju prisluškivače i skrivene mikrofone.
Kardinal Tarkisio Bertone zadužen je za tajnost svega što se dešava unutar Sikstinske kapele, a u tome mu pomaže nekoliko asistenata.
Njihov posao je beskrajan.
Korišćenje bilo kakvog uređaja koji može da snima ili prenosi glas, slike ili tekst, tokom izbora pape, strogo je zabranjeno i kardinali polažu zakletvu u kojoj se kunu da neće otkriti ništa osim ako im to ne naredi novi papa.
Televizija, radio i sve vijesti koje mogu da stignu iz spoljnog sveta strogo su zabranjene. Kardinali ne smiju da komuniciraju sa spoljnim svijetom sem ukoliko nemaju posebno odobrenje uslijed nekog vanrednog slučaja, a sve vrijeme ih čuva policija Vatikana.
Kapela i prostor oko nje ograđen je a ovlašćeno osoblje mora da prođe kroz detektor metala.
Iznad svih ovih mjera bezbjednosti nalazi se i molba Vatikana kardinalima da ne otkrivaju informacije i da ne krše pravila konklave.
Svaki kardinal dužan je da se zakune na ćutanje kada uđe u Sikstinsku kapelu.
Svako ko prekrši pravila, uključujući i časne sestre, doktore i asistente, automatski će biti ekskomuniciran iz crkve.
Ovakve mjere bezbjednosti i strah od curenja informacija nisu bez razloga. Pred sam početak izbora, kardinali su novinama odavali strateške informacije, najvjerovatnije informacije koje idu u korist njihovim kandidatima ili temama.
Zvaničnici u Vatikanu čak su rekli kardinalima da prekinu da pričaju sa novinarima a u posljednjem trenutuk otkazana je i konferencija za novinare, nakon što su novine u Italiji objavile detaljne informacije o tome šta je govoreno prije početka konklave.
Uz sve ove probleme, Vatikan sada mora da misli i na novog neprijatelja – Tviter.
Dok je izbor pape u toku, ostaje da se vidi da li su sve ove mjere zaista dovoljne da se spriječi želja čovječanstva za ekskluzivnom informacijom i da li će viera uspeti da nadjača tehnologiju.
I danas, drugog dana glasanja za izbor novog pape, crni dim se nadvio nad dimnjakom Sikstinske kapele, što znači da je i drugo glasanje bile neuspješno.
Kardinali Rimokatoličke crkve, njih 115, nastavili su drugog dana konklave u Sikstinskoj kapeli da pokušavaju da izaberu svog novog poglavara.
Crni dim pušten je i sinoć iz dimnjaka Sikstinske kapele, što je označilo da novi papa, kako se i pretpostavljalo, nije izabran prvog dana konklava.
Kardinali će nastaviti da glasaju u još dva kruga, a ako novi poglavar Rimokatoličke crkve ne bude izabran, glasaće se još dvaput popodne.
Ako ni poslije četvrtog i petog kruga, novi papa ne bude izabran, glasaće se i u četvrtak po istom rasporedu.
Kada papa bude izabran, iz dimnjaka Sikstinske kapele izaći će bijeli dim i oglasiće se zvona bazilike Svetog Petra.
Portparol Vatikana Federiko Lombardi je izjavio u utorak da će konklava trajati dva do najviše četiri dana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.