Jedino pingvini nemaju briga oko Foklanda

LONDON, BUENOS AJRES - Trideset godina poslije argentinsko-britanskog rata oko Foklandskih ostrva ratni ožiljci i dalje postoje.

Argentina je 1982. godine upala sa svojim trupama na Foklande, koji se nalaze 400 kilometara od argentinske obale i 12.700 kilometara od Velike Britanije, ali je teritorija bila pod britanskim suverenitetom.

Tokom 74 dana, koliko je trajao sukob, poginulo je 907 ljudi. Među njima je 649 Argentinaca i 255 britanskih vojnika.

Ostrvljani, njih nešto više od 3.000, koliko ih danas živi na Foklandima i koji su većinom britanskog porijekla, i danas imaju živo sjećanje na te događaje, a posljedice su vidljive.

Prelijepa pješčana plaža odmah pored gradića Stenlija neupotrebljiva je za ljude, jer su Argentinci tu svojevremeno postavili minsko polje. Bezbjedni su jedino pingvini, koji tu dolaze u velikom broju, jer su previše laki da bi aktivirali mine.

Žitelji Foklanda kažu da ih brinu svakodnevni preleti argentinskih aviona i prolasci brodova jer strahuju od mogućih novih nevolja. Argentina već decenijama vodi ekonomsku i diplomatsku kampanju za dobijanje Foklanda pod svoj suverenitet, objavila je agencija AP.

- Iako je 30 godina prilično dugo, s druge strane, kao da je juče bilo. Čim počnu prijetnje, sve se odmah vraća. To ljude čini nervoznima. Ne vjerujemo da će upotrijebiti vojnu silu, ali i ono što rade nam ne pomaže - kaže stanovnik Foklanda Toni Smit i dodaje da su gotovo svi Argentinci koje je upoznao bili potpuno korektni prema njemu.

S druge strane, Argentinci sebe takođe vide kao žrtve. Većina je svoju ljutnju usmjerila na britansku istorijsku ulogu glavne kolonijalne sile, iako Foklandska ostrva više nisu britanska kolonija.

Za rat iz 1982. Argentinci takođe krive i vojnu huntu, koja je tada vladala Argentinom. Bez obzira na sve, vojna intervencija je, međutim, imala veliku podršku u Argentini u to vrijeme, dodaje AP.

Ankete i danas pokazuju da većina Argentinaca smatra da su Foklandi njihovi. Oni zato pozdravljaju kampanju svoga predsjednika Kristine Fernandes usmjerenu na dobijanje suvereniteta nad Foklandima.

Obične vojnike su argentinski oficiri maltretirali u to vrijeme, tjerajući neke od njih bukvalno da gladuju ili da se smrzavaju u odjeći koja je bila namijenjena subtropskoj klimi, a ne klimi koja vlada na Foklandima.

Ratni veteran Argentinac Gustavo Pirih kaže da su oficiri u njegovoj četi vojnicima davali samo vodu, dok su oni sami jeli meso i krompir. On je svojevremeno o tome svjedočio pred argentinskim sudom.

On i danas ima problema sa promrzlinama na nogama koje je zadobio zbog hladnog vremena i neadekvatne obuće. Pirih takođe pati od posttraumatskog stresa i ima povremene napade panike.

- Bili smo vrlo mladi, potpuno nevini. Niko nije mislio da ćemo ići u rat. Nismo ni znali šta je rat - kaže njegov kolega Pozo, koji je jedan od rijetkih koji je preživio potapanje broda "General Belgrano", dok njegovih 323 drugova to nije.

To je prvi put u istoriji da je jedan brod potopila nuklearna podmornica. Britanski "Osvajač" potopio je argentinski brod sa dva torpeda, a potapanje se desilo na oko 400 kilometara od spornih ostrva.

Tek deset godina poslije rata argentinski veterani dobili su pravo na vojne penzije. Prva klinika za mentalne bolesti koja se bavi samo psihičkim problemima argentinskih ratnih veterana otvorena je tek prije 30 dana i već ima 439 pacijenata.

Grobovi

Gotovo na polovini nadgrobnih ploča poginulih argentinskih vojnika danas i dalje stoji "Poznati samo Bogu", jer nisu identifikovani njihovi posmrtni ostaci zato što nisu imali pločice sa imenima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.