Izvještaj o Iraku: Velika Britanija neopravdano u rat, Bler obećao Bušu

London - Velika Britanija se odlučila na vojnu invaziju na Irak prije nego što su iscrpljena sva mirna riješenja, navodi se u dugo čekanom izvještaju Džona Čilkota.

U izvještaju "Istraga o Iraku" se dodaje da obaviještajni podaci koji su predstavljeni kao opravdanje intervencije nisu bili dovoljno čvrsti.

"Procjene o prijetnji koju predstavlja Sadam Husein su bile predstavljane sa neopravdanom sigurnošću. Konsekvence intervencije su bile potcijenjene, a planiranje invazije nije bilo adekvatno", rekao je Čilkot.

Cio izveštaj izrađen je u 12 tomova, biće objavljen u cijelosti na internetu, i žestoko kritikuje poteze britanskih vlasti i "bezuslovnu podršku" koju je bivši premijer Toni Bler pružio administraciji SAD.

Vladina istraga koja je trajala sedam godina i koštala je deset miliona funti baca novo svijetlo na odluku Britanije i Tonija Blera da se uključi u borbu protiv Sadama Huseina 2003. godine i podvlači da je bivši premijer "preuveličavao prijetnju iz Iraka i ignorisao upozorenja".

"Sadam Husein nije predstavljao neposrednu pretnju u trenutku invazije", navodi se u Izveštaju.

Čilkot je rekao da je istraga ustanovila i da su SAD i Britanija podrivali autoritet Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, tako što su insistirali na vojnoj intervenciji, prije nego što su iscrpljene sve mirne alternative.

"Bler je obaviještajna saznanja o oružju za masovno uništenje predstavio parlamentu sa sigurnošću koja nije imala utemeljenje. Bler je rekao da postoji realna opasnost da se teroristi domognu takvog oružja, a bio je upozoren da bi invazija samo uvećala opasnost od Al Kaide, samim tim uvećala i takvu mogućnost", rekao je Čilkot.

Kako je podvukao, sada je jasno da je politika prema Iraku "građena na osnovu loših obaviještajnih podataka i procjena". Takođe, ocijenjeno je da je Toni Bler "namjerno preuveličavao prijetnju Iraka".

"Takve procjene niko nije dovodio u pitanje, a to je moralo da se učini", rekao je Čilkot.

Takođe, Čilkotov tim se bavio sastancima Tonija Blera i tadašnjeg američkog predsjednika Džordža Buša iz 2002. godine, kada je osam mjeseci prije početka rata Bler poručio Bušu: "Biću uz tebe šta god da se desi".

Čilkot je naveo da su i američke vlasti loše planirale invaziju, ali i period poslije ulaska u Irak. Takođe, rekao je da je lošeg planiranja bilo i na britanskoj strani, koja nije imala snage da se suprotstavi odlukama SAD, ali ni snage da se bavi vojnim operacijama te veličine.

"Bler je precjenio svoje mogućnosti da utiče na odluke SAD u Iraku. Velika Britanija bi trebalo da ima snage da se ne slaže sa Amerikom. Nije bilo potrebe da se uđe u rat 2003. godine, a od 2006. godine je Velika Britanija vodila dvije velike kampanje - u Iraku i Avganistano. Za tako nešto nismo imali resursa", rekao je Čilkot.

Takođe, odbačene su tvrdnje Tonija Blera da je bilo "nemoguće predvidjeti probleme koji su došli nakon invazije". Kako je Čilkot rekao, pretpostavljalo se da do problema može doći.

Kako je ustanovljeno prije same intervencije, nisu bili identifikovani rizici, niti su rizici dobro predstavljeni vladi.

"Kabinet nije raspravljao o vojnim opcijama ili njihovim implikacijama. Ministri su bili upoznati sa lošim pripremama i za invaziju i za period poslije ulaska u Irak. Kampanja je vođena uspješno, Bagdad je pao, a Sadam je uhvaćen. Međutim, 200 Britanaca je stradalo, a do 2009. godine više od 150.000 ljudi je poginulo, a milion je raseljen. Narod Iraka je mnogo propatio", rekao je Čilkot.

Prema ocijeni u izveštaju, vojna operacija je na kraju završena na način koji je daleko od uspješnog.

Čilkot je rekao da se iz ovog izvještaja mogu naučiti mnoge lekcije, a jedna od njih je i da odnos Britanije i SAD ne bi trebalo da podrazumijeva "bezuslovnu podršku".

"Takođe, odluke moraju da donose ministri, a ne sofa-kabinet. Rizici i sve opcije moraju da budu adekvatno odmjereni. Vlasti moraju da budu uvjerene da su oružane snage adekvatno opremljene za zadatak", rekao je Čilkot.

U iščekivanju ovog izveštaja, bivši predsjednik škotske vlade Aleks Salmond izjavio je da bi bivšem britanskom premijeru Toniju Bleru moglo da se sudi za ratne zločine pred škotskim sudom.

U Londonu inače traju demonstracjie povodom ovog izvještaja, a okupljeni pozivaju na suđenje Toniju Bleru.

Bler: Preuzimam punu odgovornost

Bivši britanski premijer Toni Bler rekao je danas da preuzima punu odgovornost za propuste počinjene uoči invazije na Irak.
Šef istrage o učešću Britanije u tom ratu Džon Čilkot prethodno je rekao da su Blerovi argumenti za ulazak u rat bili preuveličani.

"Ovim izvještajem završava se priča o optužbama u vezi sa lošim namjerama, lažima i prevarama. Bilo da se ljudi slažu ili ne slažu sa mojom odlukom da preduzmem vojnu akciju protiv Sadama Huseina - ja sam to odlučio u dobroj namjeri i, kako sam vjerovao, u najboljem interesu svoje zemlje", rekao je Bler.

On je dodao da su u Čilkotovom izvještaju iznesene realne i materijalne kritike priprema i planiranja rata.

"Detaljno ću odgovoriti na kritike kasnije poslijepodne. Preuzeću punu odgovornost za bilo kakve greške bez izuzetka ili izgovora", saopštio je bivši britanski premijer.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.