Islamizacija Danske postala činjenica

KOPENHAGEN - Desni ekstremisti dobijaju na značaju širom Evrope, pa čak i u državi blagostanja – Danskoj. Ako želi vlast, tamošnja vladajuća koalicija mora da pregovara sa Narodnom partijom. A to ima svoju cijenu.

Početkom marta Danska se ponovo suočila sa posljedicama objavljivanja karikatura islamskog proroka Muhameda. Kopenhagenške novine izvinile su se muslimanskim zajednicama zbog štampanja tih crteža i time izazvale buru bijesa.

"Klečanje pred islamistima", "Bolno i nepotrebno", "Rasprodaja slobode izražavanja mišljenja" – tako glase reakcije u medijima i političkim krugovima.

One pokazuju da kriza oko karikatura još nije prevaziđena. Predsjednica danske Narodne partije Pija Kjersgard (62) jednom prilikom je izjavila da "u Danskoj ne samo da postoji opasnost islamizacije, nego je ona u Danskoj već činjenica". Ona rijetko kad propušta priliku da to naglasi, posebno u posljednjoj debati oko nošenja burki.

- Nebitno da li se radi o tri, 15, 20, 100 ili 1.000 - jedna burka je dovoljna. Apsurdno je što uopšte diskutujemo o tom pitanju, a da ne primjećujemo da se ovdje radi o islamizaciji Danske, što primjećujemo i na raznim drugim poljima. Mi to nećemo da prihvatimo - izjavila je Kjersgardova za njemački državni radio Dojče vele.

Tokom svađe koja se vodi u Danskoj oko toga da li muslimanke smiju ili ne da nose burke na poslu ili u školama, Kjersgardova ima jasan stav.

- Da li je prihvatljivo da se žene pokrivaju? Ne! Prema mom mišljenju i mišljenju mnogih drugih, to je neprijateljski prema ženama. Muškarci su ti koji to zahtijevaju - kaže predsjednica Narodne stranke.

Optužbe za populizam Kjersgardova uopšte ne smatra uvredom. Njen stav protiv stranaca je ono što njoj i njenoj partiji donosi popularnost. Pored toga, njena partija je i socijalno profilisana – smatra se da je to dobar izbor za obične ljude i zbog toga je ta stranka treća po snazi u Danskoj. Na posljednjim parlamentarnim izborima osvojili su oko 14 odsto glasova.

Vlast

Kjersgardova i njena partija su u tokove vlasti umiješani samo indirektno. Od 2001. godine toleriše ih vladajuća građansko-liberalna koalicija, što, naravno, ima svoju cijenu. Na primjer – oštrije imigrantske zakone. Za razliku od holandskog Gerta Vildersa, Pija Kjersgard nije ni izbliza tako kontroverzna, niti joj treba lični tjelohranitelj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.