Svijet
Foto: X/IRIran_Military
TEHERAN - Iran zauzima oštar stav prema Sjedinjenim Državama, odbacujući zahtjeve za direktnim dijalogom o svom nuklearnom programu, upozoravajući zalivske države da će svaka podrška mogućoj vojnoj operaciji protiv Islamske Republike Iran imati strašne posljedice.
Govoreći pod uslovom anonimnosti, visoki iranski zvaničnik rekao je Rojters da Teheran nije spreman za direktne razgovore sa Vašingtonom, uprkos pritiscima američkog predsjednika Donalda Trampa. Umjesto toga, Iran insistira na nastavku indirektnog dijaloga uz posredovanje Omana, države koja je tradicionalno djelovala kao kanal komunikacije između dva protivnika.
- Indirektni format nam omogućava da razumijemo koliko su ozbiljne namjere Vašingtona u pronalaženju političkog rješenja - napomenuo je izvor.
Prema njegovim riječima, uprkos mogućim poteškoćama, takvi pregovori bi mogli da počnu u bliskoj budućnosti ukoliko SAD pokažu spremnost da se kreću u ovom pravcu.
U međuvremenu, Iran pojačava diplomatske poteze u regionu. Teheran je poslao zvanična obavještenja Iraku, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Turskoj i Bahreinu, upozoravajući da bi se otvaranje njihovog vazdušnog prostora ili teritorije američkoj vojnoj operaciji smatralo činom neprijateljstva.
- Ovo će izazvati ozbiljne posljedice - naglasio je zvaničnik, dodajući da su Oružane snage Irana stavljene u stanje visoke pripravnosti po naređenju vrhovnog vođe Ali Hamneija.
Situacija se razvija u pozadini rastućih tenzija na Bliskom istoku: stalne borbe u pojasu Gaze i južnom Libanu, napadi na Jemen, nestabilnost u Siriji i redovna razmjena vatre između Izraela i proiranskih snaga. Sve to pojačava strahove zemalja regiona od moguće eskalacije u sukob velikih razmjera koji bi mogao da ugrozi ne samo bezbjednost, već i globalne zalihe nafte.
Još uvijek nije bilo odgovora većine zemalja u regionu na izjavu Teherana. Izuzetak je bio Kuvajt, koji je, prema pisanju iranskih medija, navodno uvjeravao Teheran u svoju neutralnu poziciju. Turska je saopštila da nije dobila zvanična obavještenja, ali nije isključila da su takve poruke mogle biti prenijete diplomatskim kanalima.
U međunarodnom kontekstu, Rusija je stala na stranu Irana. Moskva je prijetnje Vašingtona nazvala neprihvatljivim i pozvala na uzdržanost. Međutim, Teheran nije uvjeren u stabilnost ruske podrške – mnogo će, prema drugom iranskom izvoru, zavisiti od razvoja ličnih odnosa Donalda Trampa i Vladimira Putina.
Predsjednik Tramp je zauzvrat izjavio da preferira diplomatsku rutu i čak je rekao da je poslao lično pismo ajatolahu Hamneiju sa prijedlogom za pregovore. Očekuje se da će prva runda mogućeg dijaloga biti održana u Muskatu, uz učešće iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija ili njegovog zamjenika Majida Taht-e Ravančija.
Međutim, vrijeme za postizanje sporazuma je ograničeno. Prema iranskom izvoru, postoji bojazan da bi Izrael, ne čekajući diplomatski napredak, mogao sam da napadne. Takav scenario, upozoravaju u Teheranu, mogao bi da dovede do automatskog obnavljanja svih međunarodnih sankcija Iranu.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ranije je zabilježila ubrzanje iranskog nuklearnog programa – obogaćivanje uranijuma dostiglo je 60 odsto, što je već blizu nivoa naoružanja. Iako Iran kaže da ne razvija nuklearno oružje, zapadne zemlje su dovele u pitanje takve tvrdnje, napominjući da ne postoji civilna potreba za takvim nivoom obogaćivanja.
Teheran je spreman da razgovara o svom nuklearnom programu, ali samo u zamjenu za prestanak pritisaka i prijetnji. Istovremeno, Iran je jasno stavio do znanja: njegov raketni program će ostati van pregovaračkog procesa.
U pozadini ovih izjava, komandant snaga KIRG Amirali Hadžizadeh podsjetio je da će se u slučaju sukoba američke vojne baze u regionu smatrati legitimnim ciljevima. Iran je 2020. godine, nakon ubistva generala Kasema Sulejmanija, već pokrenuo napade na američke ciljeve u Iraku, demonstrirajući spremnost da uzvrati.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
